Kolesterol je voskasta, masna tvar koja se prirodno nalazi u svim stanicama našeg tijela. Naš organizam proizvodi sav kolesterol koji mu je potreban za normalno funkcioniranje, uključujući stvaranje staničnih membrana, proizvodnju hormona poput testosterona i estrogena, te žučnih kiselina potrebnih za probavu masti.
Postoje dvije glavne vrste kolesterola koje cirkuliraju kroz krv. HDL (lipoproteini visoke gustoće) poznati su kao "dobri" kolesterol jer prenose kolesterol iz tkiva natrag u jetru gdje se razgrađuje. LDL (lipoproteini niske gustoće) nazivaju se "lošim" kolesterolom jer mogu stvarati naslage na stijenkama arterija.
Preporučene vrijednosti ukupnog kolesterola u krvi trebale bi biti ispod 5,0 mmol/L, HDL kolesterol iznad 1,0 mmol/L za muškarce i 1,2 mmol/L za žene, dok LDL kolesterol treba biti ispod 3,0 mmol/L. Na razinu kolesterola utječu dob, spol, genetika, prehrana, tjelesna aktivnost i životni stil.
Povišen kolesterol u krvi može nastati zbog različitih čimbenika koji se mogu podijeliti na one koje možemo kontrolirati i one koje ne možemo utjecati. Razumijevanje ovih uzroka ključno je za uspješno upravljanje razinom kolesterola.
Metabolički sindrom, koji uključuje kombinaciju povišenog krvnog tlaka, visokih razina šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine i abnormalnih razina kolesterola, značajno povećava rizik od srčanih bolesti. Važno je redovito kontrolirati razinu kolesterola, osobito nakon 40. godine života.
Visok kolesterol često se naziva "tihim ubojicom" jer u većini slučajeva ne uzrokuje vidljive simptome sve dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija. Mnogi ljudi godinama žive s povišenim vrijednostima kolesterola ne znajući za to, što čini redovite preglede ključnima za ranu dijagnostiku.
Dugotrajno povišen kolesterol može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema:
Lipidogram je standardna laboratorijska analiza koja mjeri ukupni kolesterol, LDL ("loši"), HDL ("dobri") kolesterol i trigliceride. Optimalne vrijednosti ukupnog kolesterola su ispod 5,0 mmol/L, dok LDL kolesterol treba biti manji od 3,0 mmol/L. Redoviti pregledi preporučuju se svake 2-3 godine za zdrave odrasle osobe.
U hrvatskim ljekarnama dostupan je širok spektar lijekova za liječenje povišenog kolesterola, prilagođen različitim potrebama pacijenata i stupnju bolesti.
Statini predstavljaju zlatni standard u liječenju visokog kolesterola. Najčešće propisivani statini u Hrvatskoj uključuju atorvastatin, simvastatin i rosuvastatin. Ovi lijekovi djeluju blokiranjem enzima odgovornog za proizvodnju kolesterola u jetri, čime značajno snižavaju LDL kolesterol.
Ezetimib se koristi za smanjenje apsorpcije kolesterola iz crijeva i često se kombinira sa statinima za pojačan učinak. Fibrati, poput fenofibarata, posebno su korisni za snižavanje triglicerida i povišavanje HDL kolesterola.
Kombinirana terapija omogućuje individualizirani pristup liječenju. Dostupni su i bezreceptni pripravci poput crvene riže kvasca, omega-3 masnih kiselina i biljnih sterola koji mogu pomoći u održavanju zdravih razina kolesterola kao dodatak pravilnoj prehrani i zdravom načinu života.
Osim medikamentne terapije, postoji mnogo prirodnih načina za održavanje zdravih razina kolesterola u krvi. Ovi pristupi mogu biti vrlo učinkoviti, posebno kada se kombiniraju s odgovarajućom terapijom.
Prehrana bogata topljivim vlaknima pomaže u smanjenju apsorpcije kolesterola u crijevima. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi, lanenim sjemenkama i orasima, mogu povećati razine "dobrog" HDL kolesterola. Prirodni dodaci kao što su crveni kvasac riže i beta-glukan iz zobi pokazali su se korisni u održavanju normalnih razina kolesterola.
Redovita tjelesna aktivnost ključna je za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno. Također je važno:
Lijekovi za snižavanje kolesterola zahtijevaju odgovoran pristup i pridržavanje liječničkih uputa za postizanje optimalnih rezultata i sigurnost pacijenta.
Statini i drugi lijekovi protiv kolesterola najučinkovitiji su kada se uzimaju redovito, obično navečer. Preskakanje doza može smanjiti učinkovitost terapije i povećati rizik od kardiovaskularnih komplikacija.
Mogući nuspojavi uključuju mišićne bolove, probavne smetnje ili povišene jetrene enzime. Važno je kontaktirati liječnika ako se pojave:
Neki lijekovi mogu utjecati na djelovanje statina, posebno antibiotici i antimikotici. Grožđani sok može pojačati nuspojave. Kombiniranje terapije sa zdravom prehranom i vježbanjem značajno poboljšava rezultate liječenja.
