Što je pretilost i kako se definira?
Pretilost je kronična metabolička bolest koju karakterizira prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u tijelu, a koje negativno utječe na zdravlje. Važno je razlikovati prekomjernu težinu od pretilosti – prekomjerna težina označava stanje u kojemu je tjelesna masa nešto iznad preporučenih vrijednosti, dok pretilost podrazumijeva znatno veći višak masnog tkiva s ozbiljnim zdravstvenim rizicima.
Za procjenu tjelesne mase najčešće se koristi indeks tjelesne mase (ITM), koji se izračunava dijeljenjem tjelesne mase u kilogramima s kvadratom visine u metrima. Vrijednosti ITM-a između 18,5 i 24,9 smatraju se normalnim, vrijednosti između 25 i 29,9 ukazuju na prekomjernu težinu, dok ITM iznad 30 označava pretilost. Pretilost se dalje dijeli na tri stupnja: I. stupanj (ITM 30–34,9), II. stupanj (ITM 35–39,9) i III. stupanj ili morbidna pretilost (ITM ≥ 40).
Posebnu pozornost zaslužuje abdominalna pretilost, odnosno nakupljanje masnog tkiva u području trbuha. Opseg struka veći od 94 cm u muškaraca i 80 cm u žena znak je povećanog kardiovaskularnog rizika. Masno tkivo oko unutarnjih organa metabolički je aktivno i luči tvari koje potiču upalu, što objašnjava zašto je abdominalna pretilost osobito opasna za zdravlje. Pretilost nije estetski problem niti pitanje volje – radi se o složenoj kroničnoj bolesti koja zahtijeva stručni pristup i dugoročno liječenje.
Uzroci i čimbenici rizika pretilosti
Pretilost nastaje kao posljedica međudjelovanja genetskih, okolišnih, hormonalnih i psiholoških čimbenika. Genetska predispozicija može utjecati na brzinu metabolizma, raspodjelu masnog tkiva i osjećaj sitosti, no geni sami po sebi ne određuju sudbinu – stil života igra jednako važnu ulogu.
Nezdrave prehrambene navike, posebice unos visokokalorične i ultraprerađene hrane, u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života, jedan su od najčešćih uzroka pretilosti u suvremenom društvu. Hormonalni poremećaji poput hipotireoze ili Cushingovog sindroma također mogu uzrokovati značajno debljanje, zbog čega je u nekim slučajevima potrebna endokrinološka obrada.
Psihološki čimbenici, uključujući kronični stres, emocionalno jedenje i poremećaje prehrane poput kompulzivnog prejedanja, često su zanemareni, ali iznimno važni. Određeni lijekovi, kao što su kortikosteroidi, neki antidepresivi i antipsihotici, mogu dovesti do povećanja tjelesne mase kao nuspojave. Na razvoj pretilosti utječu i dob, spol te životne navike – s godinama se metabolizam usporava, a hormonalne promjene u menopauzi kod žena dodatno pogoduju nakupljanju masnog tkiva.
Zdravstvene posljedice pretilosti
Pretilost nije samo estetski problem – ona je jedan od vodećih čimbenika rizika za nastanak brojnih kroničnih bolesti. Kardiovaskularne bolesti, uključujući povišeni krvni tlak, srčani udar i moždani udar, znatno su češće u osoba s pretilošću zbog opterećenja srca i promjena u krvnim žilama.
Dijabetes tipa 2 i inzulinska rezistencija usko su povezani s prekomjernom tjelesnom masom, posebice s abdominalnom pretilošću. Povećano opterećenje zglobova vodi prema artrozu i kroničnim bolovima u leđima, koji značajno smanjuju kvalitetu života. Apneja u snu, stanje u kojemu dolazi do prestanka disanja tijekom noći, posebno je česta u osoba s pretilošću i povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija.
Masna jetra (nealkoholna steatohepatitis) i različiti gastrointestinalni poremećaji, poput gastroezofagealne refluksne bolesti, također su češći u pretilih osoba. Psihološke posljedice, uključujući depresiju, anksioznost i nisko samopouzdanje, mogu biti i uzrok i posljedica pretilosti, stvarajući začarani krug koji je teško prekinuti bez stručne pomoći. Istraživanja su pokazala i povećan rizik od određenih vrsta raka, poput raka dojke, debelog crijeva i maternice.
Lijekovi za pretilost dostupni u Hrvatskoj
Medikamentna terapija pretilosti dolazi u obzir kada promjene životnih navika nisu postigle zadovoljavajuće rezultate, a ITM je ≥ 30 (ili ≥ 27 uz prisutnost pratećih bolesti). Odluku o uvođenju lijekova uvijek donosi liječnik, a svi lijekovi za pretilost dostupni su isključivo na recept.
Orlistat – jedini lijek dostupan i bez recepta u nižoj dozi. Djeluje tako da inhibira crijevnu lipazu i smanjuje apsorpciju masti iz hrane za oko 30%. Najčešće nuspojave su gastrointestinalne naravi – masna stolica, nadutost i učestale stolice.
Liraglutid (Saxenda) – injekcijski lijek iz skupine agonista GLP-1 receptora koji smanjuje apetit i usporava pražnjenje želuca. Primjenjuje se jedanput dnevno potkožnom injekcijom i može dovesti do značajnog smanjenja tjelesne mase.
Semaglutid (Wegovy, Ozempic) – najnovija i najučinkovitija opcija u farmakoterapiji pretilosti. Primjenjuje se jedanput tjedno, a klinička istraživanja pokazuju smanjenje tjelesne mase i do 15–20% u kombinaciji s promjenama životnog stila.
Bupropion/naltrekson (Mysimba) – kombinirana oralna terapija koja djeluje na centre u mozgu koji reguliraju apetit i nagradu. Namijenjena je odraslim osobama s ITM-om ≥ 30 ili ≥ 27 uz prisutnost metaboličkih komplikacija.
Ključno je naglasiti da lijekovi za mršavljenje nisu zamjena za promjenu životnog stila, već dodatna pomoć uz prehrambenu i tjelovježbenu terapiju. Korištenje bez liječničkog nadzora može biti opasno, a preparati dostupni bez recepta u ljekarni ne mogu zamijeniti terapiju propisanu od strane liječnika.
Promjena načina života kao temelj liječenja pretilosti
Bez obzira na odabranu metodu liječenja, promjena načina života temelj je svakog uspješnog pristupa pretilosti. Mediteranska prehrana, bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, maslinovim uljem i ribom, pokazala se jednom od najučinkovitijih prehrambenih strategija za dugoročno održavanje zdrave tjelesne mase uz ostvarivanje kalorijskog deficita.
Redovita tjelesna aktivnost nezamjenjiva je u liječenju pretilosti – preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, uz vježbe snage dva do tri puta tjedno. Hodanje, plivanje, vožnja bicikla i ples odlične su opcije za početnike. Bihevioralna terapija i suradnja s psihologom ili nutricionistom pomažu u prepoznavanju obrazaca koji dovode do prejedanja i izgradnji zdravih navika.
Realni cilj mršavljenja iznosi 0,5 do 1 kilogram tjedno – brže mršavljenje često dovodi do povrata kilograma. Kvalitetan san i upravljanje stresom često su zanemareni čimbenici koji izravno utječu na razinu hormona gladi (ghrelin i leptin), a podrška obitelji i bliskih osoba značajno povećava izglede za dugoročni uspjeh.
Kirurško liječenje i kada potražiti stručnu pomoć
Barijatrijska kirurgija najučinkovitija je metoda liječenja teških oblika pretilosti i uključuje zahvate poput bypass operacije želuca, rukavaste gastroplastike (sleeve gastrektomija) i prstenovanja želuca. Kirurška intervencija razmatra se za osobe s ITM-om ≥ 40 ili ≥ 35 uz prisutnost ozbiljnih pratećih bolesti koje nisu postigle zadovoljavajuće rezultate konzervativnim liječenjem.
Rezultati barijatrijske operacije mogu biti dramatični – mnogi pacijenti izgube 50 do 70% viška tjelesne mase, a prateće bolesti poput dijabetesa tipa 2 često se značajno poboljšaju ili u potpunosti povuku. Ipak, operacija nije čarobno rješenje – zahtijeva doživotnu promjenu prehrambenih navika i redovito praćenje.
U slučaju sumnje na pretilost ili njezine komplikacije, prva točka kontakta je liječnik obiteljske medicine, koji može uputiti pacijenta na endokrinologa, nutricionistu ili barijatrijski tim. Redovite kontrole tjelesne mase, krvnog tlaka, šećera i lipida u krvi ključne su za pravovremeno otkrivanje komplikacija. Najučinkovitiji pristup pretilosti uvijek je kombinirani – usklađivanje promjena životnog stila, farmakoterapije i, po potrebi, kirurškog liječenja, uz kontinuiranu stručnu podršku.
