Što je Kolesterol i Zašto je Važan?
Kolesterol je masna tvar koja se prirodno nalazi u svakoj stanici ljudskog tijela. Iako ga često povezujemo s nečim negativnim, kolesterol je zapravo neophodan za normalno funkcioniranje organizma. Tijelo ga koristi za izgradnju staničnih membrana, proizvodnju hormona poput estrogena i testosterona, sintezu vitamina D te stvaranje žučnih kiselina koje pomažu u probavi masti. Kolesterol se dijelom proizvodi u jetri, a dijelom unosi hranom.
HDL i LDL kolesterol – koja je razlika?
Kolesterol putuje krvotokom vezan za proteine, tvoreći lipoproteine. Postoje dvije glavne vrste: LDL (lipoprotein niske gustoće), poznat kao "loši" kolesterol, i HDL (lipoprotein visoke gustoće), poznat kao "dobri" kolesterol. LDL kolesterol nakuplja se na stjenkama krvnih žila i može uzrokovati začepljenje, dok HDL kolesterol odnosi višak kolesterola natrag u jetru gdje se razgrađuje. Visoka razina LDL-a i niska razina HDL-a povećavaju rizik od srčanih bolesti.
Normalne vrijednosti kolesterola
Rezultati krvne pretrage kolesterola mjere se u milimolima po litri (mmol/L). Ukupni kolesterol trebao bi biti ispod 5,0 mmol/L. LDL kolesterol poželjno je držati ispod 3,0 mmol/L, a za osobe s povišenim kardiovaskularnim rizikom ispod 1,8 mmol/L. HDL kolesterol trebao bi biti iznad 1,0 mmol/L za muškarce i iznad 1,2 mmol/L za žene. Trigliceridi, još jedna vrsta masnoće u krvi, trebali bi biti ispod 1,7 mmol/L. Svaki odstupanje od ovih vrijednosti vrijedi raspraviti s liječnikom.
Uzroci Visokog Kolesterola
Visoki kolesterol najčešće je posljedica nezdrave prehrane. Namirnice bogate zasićenim mastima, poput masnog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda i maslaca, potiču jetru na pojačanu proizvodnju LDL kolesterola. Trans-masti, koje se nalaze u industrijskim pekarskim proizvodima i prženim namirnicama, dodatno pogoršavaju omjer LDL i HDL kolesterola.
Genetski čimbenici
Nasljedna hiperkolesterolemija genetski je poremećaj koji uzrokuje izrazito visoke razine kolesterola čak i kod osoba koje se zdravo hrane i redovito vježbaju. U Hrvatskoj pogađa otprilike jednu osobu na petsto. Osobe s ovim stanjem često trebaju doživotnu medikamentoznu terapiju jer promjene u načinu života same nisu dovoljne.
Životni stil i ostali čimbenici
Tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i kronični stres također negativno utječu na razinu kolesterola. Određene bolesti poput dijabetesa, hipotireoze i bolesti bubrega mogu podići razinu LDL kolesterola. Neki lijekovi, uključujući kortikosteroide i određene diuretike, također mogu poremetiti lipidni profil.
Simptomi i Rizici Povišenog Kolesterola
Visoki kolesterol naziva se "tihim ubicom" upravo zato što najčešće ne uzrokuje nikakve vidljive simptome. Osoba može godinama imati povišene vrijednosti, a da to uopće ne primijeti. Upravo iz tog razloga redovite krvne pretrage imaju ključnu ulogu u ranom otkrivanju problema.
Ateroskleroza i kardiovaskularni rizici
Kada se LDL kolesterol nakuplja na unutarnjim stjenkama arterija, nastaju aterosklerotični plakovi koji sužavaju krvne žile i smanjuju protok krvi. Ovaj proces naziva se ateroskleroza. Ako dođe do pucanja plaka i stvaranja krvnog ugruška, može doći do srčanog udara ili moždanog udara – dvije od vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. Povišeni kolesterol također povećava rizik od periferne arterijske bolesti i kroničnog zatajenja srca.
Kada posjetiti liječnika?
Preporučuje se da odrasle osobe starije od 20 godina provjere razinu kolesterola najmanje jednom u pet godina. Češće pretrage preporučuju se osobama s povišenim krvnim tlakom, dijabetesom, pušačima, osobama s prekomjernom tjelesnom težinom te onima koji imaju obiteljsku anamnezu srčanih bolesti. Liječnik obiteljske medicine može naručiti krvnu pretragu i protumačiti rezultate.
Lijekovi za Kolesterol Dostupni u Hrvatskoj
Statini su najpropisivanija skupina lijekova za snižavanje kolesterola u Hrvatskoj. Djeluju tako da blokiraju enzim u jetri odgovoran za proizvodnju kolesterola. Najčešće korišteni statini su atorvastatin, rosuvastatin i simvastatin, a dostupni su u različitim dozama prilagođenim individualnim potrebama pacijenta. Obično se uzimaju jednom dnevno, a rosuvastatin i atorvastatin mogu se uzimati u bilo koje doba dana.
Ezetimib i kombinirani lijekovi
Ezetimib je lijek koji smanjuje apsorpciju kolesterola iz hrane u tankom crijevu. Koristi se samostalno ili u kombinaciji sa statinima za bolji učinak. U hrvatskim ljekarnama dostupni su i kombinirani pripravci koji u jednoj tableti sadrže i statin i ezetimib, što olakšava terapiju i povećava suradljivost pacijenata.
Važnost redovitosti terapije
Lijekovi za kolesterol isključivo su dostupni na recept i trebaju se uzimati prema uputama liječnika. Samovoljno prekidanje terapije čest je problem koji povećava kardiovaskularni rizik. Redovita kontrola lipidnog profila, obično svaka tri do šest mjeseci nakon početka terapije, pomaže liječniku u praćenju učinkovitosti liječenja i prilagodbi doze.
Dodaci Prehrani i Prirodni Preparati za Kolesterol
U hrvatskim ljekarnama sve je veći izbor prirodnih preparata koji mogu podržati zdravu razinu kolesterola. Važno je naglasiti da oni ne zamjenjuju propisanu terapiju, već mogu biti korisna dopuna zdravom načinu života.
Crvena riža (eritritol kvas) – sadrži monakolin K koji djeluje slično statinima i može sniziti LDL kolesterol
Berberin – biljni alkaloid koji pomaže u regulaciji kolesterola i šećera u krvi
Omega-3 masne kiseline – posebno učinkovite u snižavanju triglicerida, dostupne u obliku kapsula ribljeg ulja
Biljni steroli i stanoli – tvari koje blokiraju apsorpciju kolesterola u crijevima i mogu sniziti LDL za 10 do 15 posto
Koenzim Q10 – preporučuje se osobama na terapiji statinima radi nadoknade prirodno smanjene razine ovog antioksidansa
Prije uzimanja bilo kojeg dodatka prehrani, savjetujte se s ljekarником ili liječnikom. Neki preparati mogu međusobno djelovati s propisanim lijekovima ili biti neprikladni za određene bolesnike.
Prehrana i Stil Života za Zdrav Kolesterol
Zdrava prehrana temelj je prevencije i kontrole povišenog kolesterola. Zobene pahuljice i namirnice bogate topljivim vlaknima vežu kolesterol u crijevima i sprječavaju njegovu apsorpciju. Maslinovo ulje, osobito ekstra djevičansko, bogato je mononezasićenim masnim kiselinama koje povoljno djeluju na omjer HDL i LDL kolesterola. Orašasti plodovi poput badema i oraha, avokado, masna riba te mahunarke odlični su saveznici u borbi protiv visokog kolesterola.
Namirnice koje treba izbjegavati
Crveno meso, posebno prerađeni mesni proizvodi poput kobasica i slanine, pržena hrana, industrijski kolači, keksi i margarin bogati trans-mastima te punomasni mliječni proizvodi trebali bi biti što rjeđi na vašem jelovniku. Alkohol u većim količinama podiže razinu triglicerida, a pušenje snižava HDL kolesterol i dodatno oštećuje krvne žile.
Tjelovježba i svakodnevne promjene
Redovita tjelesna aktivnost jedan je od najučinkovitijih načina povećanja razine HDL kolesterola. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, poput brzog hodanja, plivanja ili vožnje bicikla. Već mala svakodnevna poboljšanja – pješačenje umjesto vožnje autom, kuhanje kod kuće umjesto restorana, smanjenje stresa tehnikama opuštanja – mogu dugoročno značajno poboljšati vaš lipidni profil i opće zdravlje srca i krvnih žila.
