Što je hipertenzija i kako je prepoznati?
Hipertenzija, poznatija kao visoki krvni tlak, kronično je stanje u kojem sila krvi na stijenke krvnih žila trajno prelazi normalne vrijednosti. Krvni tlak mjeri se u milimetrima žive (mmHg) i prikazuje se kao dva broja – sistolički (gornji) i dijastolički (donji) tlak. Normalan krvni tlak iznosi oko 120/80 mmHg, dok se vrijednosti iznad 140/90 mmHg smatraju hipertenzijom. Vrijednosti između 120/80 i 140/90 mmHg označavaju stanje predijabetičkog rizika koje zahtijeva pozornost i promjenu životnih navika.
Hipertenzija je opasna upravo zato što često nema jasnih simptoma, pa mnogi bolesnici godinama žive s povišenim tlakom, a da toga nisu svjesni. Kada se simptomi ipak pojave, mogu uključivati glavobolju (osobito ujutro), vrtoglavicu, crvenilo lica, zamagljen vid i osjećaj lupanja srca. Upravo zbog odsutnosti simptoma hipertenzija se naziva "tihim ubojicama".
Razlikujemo primarnu (esencijalnu) hipertenziju, koja nema jedinstvenog poznatog uzroka i najčešća je, te sekundarnu hipertenziju, koja je posljedica druge bolesti poput bolesti bubrega ili hormonskg poremećaja. Ako primijetite povišene vrijednosti tlaka ili imate rizične čimbenike, svakako posjetite svog liječnika opće prakse koji će procijeniti vaše stanje i predložiti odgovarajuće mjere.
Uzroci i čimbenici rizika za razvoj hipertenzije
Razvoj hipertenzije uvjetovan je kombinacijom genetskih čimbenika i načina života. Ako u vašoj obitelji postoje slučajevi visokog krvnog tlaka, rizik da i vi razvijete hipertenziju je značajno veći. Međutim, geni nisu sudbina – pravilnim životnim navikama moguće je znatno smanjiti taj rizik.
Među najvažnijim čimbenicima rizika ističu se:
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost
Pušenje cigareta i izloženost duhanskom dimu
Prekomjerna konzumacija alkohola
Prehrana bogata solju i prerađenom hranom
Nedostatak tjelesne aktivnosti
Kronični stres na poslu i u privatnom životu
Dijabetes, kronične bolesti bubrega i bolesti štitnjače
Starija životna dob i muški spol
Stres je posebno važan čimbenik u suvremenom načinu života – dugotrajni stres podiže razinu hormona poput kortizola i adrenalina, koji uzrokuju sužavanje krvnih žila i povećanje tlaka. Muškarci su općenito podložniji hipertenziji u mlađoj dobi, dok žene češće razvijaju visoki tlak nakon menopauze.
Lijekovi za hipertenziju dostupni u Hrvatskoj
Liječenje hipertenzije u Hrvatskoj provodi se prema smjernicama Europskog kardiološkog društva, a lijekovi se propisuju individualno ovisno o razini tlaka, dobi bolesnika i pratećim bolestima. Postoji nekoliko glavnih skupina antihipertenzivnih lijekova.
ACE inhibitori
ACE inhibitori, poput Enalaprila, Ramiprila i Lizinoprila, blokiraju enzim koji sudjeluje u nastanku angiotenzina II – tvari koja sužava krvne žile. Time se žile opuštaju i tlak snižava. Posebno su korisni za bolesnike s dijabetesom ili bolestima bubrega.
Blokatori kalcijevih kanala
Lijekovi poput Amlodipina i Felodipina sprječavaju ulazak kalcija u stanice srca i krvnih žila, čime se mišićje opušta i krvne žile šire. Dobro se podnose i učinkoviti su u starijoj životnoj dobi.
Beta blokatori
Bisoprolol, Metoprolol i Atenolol usporavaju rad srca i smanjuju snagu srčanih kontrakcija, što rezultira nižim krvnim tlakom. Često se propisuju bolesnicima koji su prebolili srčani udar ili imaju srčanu aritmiju.
Diuretici
Hidroklorotiazid i Indapamid pomažu bubregu da izluči višak natrija i vode iz organizma, čime se smanjuje volumen krvi i posljedično krvni tlak. Često se kombiniraju s drugim antihipertenzivima.
Sartani (ARB lijekovi)
Losartan, Valsartan i Telmisartan blokiraju receptore za angiotenzin II i predstavljaju alternativu ACE inhibitorima, osobito za bolesnike koji ne podnose suhi kašalj kao nuspojavu ACE inhibitora. U ljekarnama u Hrvatskoj dostupni su i kombinirani preparati koji u jednoj tableti sadrže dvije ili više djelatnih tvari, što olakšava terapiju i poboljšava suradnju bolesnika.
Mjerenje krvnog tlaka i praćenje stanja
Redovito mjerenje krvnog tlaka kod kuće važan je dio upravljanja hipertenzijom. Za kućno mjerenje preporučuju se digitalni tlakomjeri za nadlakticu, koji su precizniji od onih za ručni zglob. Prije mjerenja odmorite se najmanje pet minuta u sjedećem položaju, leđa naslonite na naslon, a noga ne smiju biti prekrižene. Manžetu postavite na razini srca i napravite dva do tri mjerenja u razmaku od jedne do dvije minute te zabilježite prosjek.
Važno je voditi dnevnik izmjerenih vrijednosti i donositi ga na kontrolne preglede. Mnogi bolesnici bilježe tzv. sindrom bijele kute – tlak im je viši u ordinaciji liječnika zbog tjeskobe, a normalan kod kuće. Upravo zato su kućna mjerenja dragocjena za liječnika pri donošenju odluke o terapiji. Ako izmjerite vrijednosti iznad 180/110 mmHg uz simptome poput jakih glavobolja, boli u prsima ili otežanog disanja, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.
Prirodne metode i promjena životnog stila za kontrolu tlaka
Promjena životnog stila temelj je liječenja hipertenzije, bez obzira uzimate li i lijekove ili ne. DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) zlatni je standard prehrane za osobe s visokim tlakom – naglašava unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih mliječnih proizvoda i ribe, uz smanjenje crvenog mesa, zasićenih masti i šećera.
Posebno je važno smanjiti unos soli na manje od 5 grama dnevno, što uključuje i sol skrivenu u kruhu, sirevima i prerađevinama. Redovita tjelesna aktivnost – barem 30 minuta umjerene aktivnosti poput hodanja, plivanja ili vožnje biciklom, pet dana tjedno – može sniziti sistolički tlak za 5 do 8 mmHg.
Za smanjenje stresa preporučuju se tehnike poput meditacije, joge, dubokog disanja i provođenja vremena u prirodi. Prestanak pušenja i ograničavanje alkohola na najviše jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce također značajno poboljšavaju vrijednosti tlaka. Dodaci prehrani poput magnezija, kalija i omega-3 masnih kiselina mogu podržati zdravlje kardiovaskularnog sustava, ali ih uvijek konzultirajte s liječnikom ili ljekarnikom prije uzimanja. Svaki kilogram izgubljene tjelesne težine može sniziti sistolički tlak za oko jedan mmHg.
Komplikacije nekontrolirane hipertenzije i važnost terapije
Dugotrajno nekontrolirana hipertenzija ozbiljno oštećuje krvne žile i vitalne organe. Najteže i najčešće komplikacije su srčani i moždani udar – visoki tlak opterećuje srce i ubrzava razvoj ateroskleroze, tj. nakupljanje masnih naslaga u stijenkama žila, što može dovesti do njihovog začepljenja ili pucanja.
Bubrezi su osobito osjetljivi na povišeni tlak. Dugotrajno oštećenje bubrežnih krvnih žila može rezultirati kroničnom bubrežnom bolešću i potrebom za dijalizom. Visoki tlak utječe i na oči – hipertenzivna retinopatija uzrokuje oštećenje krvnih žila mrežnice, što može dovesti do pogoršanja vida ili čak sljepoće.
Ključno je razumjeti da mnogi bolesnici ne osjećaju nikakve tegobe čak i kada im je tlak opasno visok, zbog čega je redovito uzimanje propisanih lijekova neophodno. Nemojte samovoljno prekidati terapiju čak i kada se osjećate dobro. Redovite kontrole kod liječnika, otvorena komunikacija s ljekarnikom o eventualnim nuspojavama i suradnja u praćenju vrijednosti tlaka ključni su za dugoročno zdravlje i kvalitetu života svakog bolesnika s hipertenzijom.
