Što je artritis i koje su njegove vrste?
Artritis je zajednički naziv za skupinu bolesti koje zahvaćaju zglobove, uzrokujući upalu, bol i smanjenu pokretljivost. Upala nastaje kada imunološki sustav ili mehanička oštećenja dovedu do iritacije zglobnih tkiva, što postupno razara hrskavicu i okolne strukture. Bolest može zahvatiti jedan ili više zglobova istovremeno, a intenzitet simptoma varira od blage nelagode do potpune onesposobljenosti.
Dvije najčešće vrste su osteoartritis i reumatoidni artritis. Osteoartritis je degenerativna bolest uzrokovana trošenjem hrskavice, tipično vezana uz stariju dob ili prekomjerno opterećenje zglobova. Reumatoidni artritis je autoimuna bolest u kojoj tijelo greškom napada vlastite zglobove, češće pogađa žene i može se javiti već u mlađoj životnoj dobi.
Osim ovih dviju, poznate su i druge vrste: psorijatični artritis koji se razvija u osoba s psorijazom, giht koji nastaje zbog taloženja mokraćne kiseline u zglobovima te reaktivni artritis koji se pojavljuje kao posljedica infekcije. Svaka vrsta zahtijeva specifičan pristup liječenju.
Prema procjenama, u Hrvatskoj od različitih oblika artritisa boluje više od 400.000 ljudi, a osteoartritis je posebno rasprostranjen među osobama starijim od 60 godina. Bez odgovarajućeg liječenja bolest napreduje, zglobovi se trajno oštećuju, a kvaliteta života značajno pada.
Simptomi i rani znakovi artritisa
Najčešći simptomi artritisa su bol u zglobovima, oteklina, crvenilo i osjećaj topline oko zahvaćenog zgloba te ukočenost koja ograničava normalno kretanje. Bol može biti tupa i stalna ili oštra pri pokretima, a oteklina nastaje zbog nakupljanja tekućine u zglobu uslijed upale.
Jutarnja ukočenost koja prolazi unutar 30 minuta češće upućuje na osteoartritis, dok ukočenost koja traje dulje od sat vremena može biti znak reumatoidnog artritisa. Kronična bol prisutna je cijeli dan bez obzira na aktivnost i važan je signal da je potrebna liječnička procjena.
Zglobovi koji su najčešće zahvaćeni uključuju koljena, kukove, prste na rukama, zglobove šake te lumbalnu kralježnicu. Reumatoidni artritis tipično zahvaća prste i ručne zglobove simetrično na obje ruke, dok osteoartritis često pogađa koljena i kukove.
Posjetite ljekarnika ili liječnika ako bol u zglobovima traje dulje od nekoliko tjedana, ako primjećujete oteklinu koja ne prolazi ili ako vam svakodnevne aktivnosti postaju teže. Simptomi koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć uključuju iznenadnu jaku bol s visokom temperaturom, jako crvenim i vrućim zglobom – to mogu biti znakovi septičkog artritisa koji je medicinska hitnoća.
Lijekovi za artritis dostupni u Hrvatskoj
U liječenju artritisa ključnu ulogu imaju nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) koji smanjuju upalu i ublažavaju bol. Najpoznatiji su ibuprofen, diklofenak i naproksen, dostupni u raznim oblicima – tabletama, gelovima i flasterima.
U hrvatskim ljekarnama posebno su popularni sljedeći pripravci:
Voltaren – gel s diklofenakom za lokalnu primjenu, jedan od najprodavanijih za bolove u zglobovima
Nurofen – ibuprofen u tabletama i gelovima, dostupan bez recepta
Lekadol – paracetamol koji se koristi za ublažavanje bolova kada NSAID nisu preporučljivi
Diclofenac gel u različitim generičkim oblicima dostupnim uz povoljniju cijenu
Kortikosteroidi poput prednizolona propisuju se u slučajevima jake upale ili egzacerbacije reumatoidnog artritisa, obično kratkoročno zbog mogućih nuspojava pri dugotrajnoj primjeni. Za reumatoidni artritis liječnik specijalist može propisati metotreksat ili biološke lijekove koji ciljano djeluju na imunološki sustav.
Lokalni gelovi i kreme imaju prednost jer djeluju direktno na zahvaćeno područje s minimalnom apsorpcijom u krvotok, što smanjuje rizik od nuspojava na probavni sustav. Dodaci prehrani s glukozaminom i kondroitinom pokazali su određene koristi u istraživanjima za osteoartritis koljena, posebno pri dugotrajnoj primjeni, no učinak varira od osobe do osobe.
Prirodne metode i dodatna pomoć uz terapiju
Omega-3 masne kiseline pronađene u masnoj ribi poput lososa, skuše i sardine imaju dokazano protuupalno djelovanje i mogu smanjiti jutarnju ukočenost kod reumatoidnog artritisa. Protuupalna prehrana bogata povrćem, voćem, maslinovim uljem i integralnim žitaricama podržava cjelokupno zdravlje zglobova.
Redovita tjelesna aktivnost jedna je od najvažnijih mjera u upravljanju artritisom. Preporučuju se plivanje, vožnja bicikla, hodanje i lagane vježbe istezanja koje jačaju mišiće oko zglobova bez pretjeranog opterećenja. Fizioterapeut može sastaviti individualni program vježbi prilagođen vašem stanju. Treba izbjegavati aktivnosti s visokim udarnim opterećenjem kao što su trčanje po tvrdom terenu ili skokovi.
Primjena topline – toplih obloga ili tuševa – pomaže pri ukočenosti i opušta mišiće, dok hladan oblog smanjuje akutnu oteklinu i upalu. Naizmjenična primjena može biti osobito učinkovita.
Održavanje zdrave tjelesne težine iznimno je važno jer svaki višak kilogram dodatno opterećuje koljena i kukove. Gubitak samo nekoliko kilograma može značajno smanjiti bol i usporiti napredovanje bolesti. Balneoterapija u hrvatskim toplicama poput Varaždinskih Toplica i Krapinskih Toplica tradicija je s dokazanim terapijskim učincima – topla mineralna voda smanjuje bol, poboljšava cirkulaciju i opušta napete mišiće.
Savjeti za svakodnevni život s artritisom
Prilagodba doma može znatno olakšati svakodnevicu – ugradnja rukohvata u kupaonici, korištenje stolica odgovarajuće visine i uklanjanje prepreka koje otežavaju kretanje praktični su prvi koraci. Na radnom mjestu važno je osigurati ergonomsku stolicu, odgovarajuću visinu radnog stola i redovite kratke pauze za istezanje.
Ortopedski uložci, štake, hodalice i specijalne rukavice za artritis smanjuju opterećenje zglobova i olakšavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ljekarnik ili fizioterapeut može vam preporučiti odgovarajuća pomagala prema vašim potrebama.
U prehrani treba povećati unos ribe, orašastih plodova, maslinovog ulja, kurkume i đumbira koji imaju protuupalna svojstva. Treba izbjegavati prerađenu hranu, crveno meso u velikim količinama, šećer i alkohol koji mogu pojačati upalne procese u tijelu.
Kronična bol neizbježno utječe na mentalno zdravlje – anksioznost i depresija česte su kod osoba s artritisom. Važno je otvoreno razgovarati o tome s liječnikom ili psihologom. U Hrvatskoj postoje udruge oboljelih od reumatskih bolesti koje pružaju podršku, razmjenu iskustava i informacije o pravima pacijenata.
Kada posjetiti ljekarnu i što pitati ljekarnika?
Ljekarnik je dostupan zdravstveni stručnjak koji može pomoći u odabiru odgovarajućeg lijeka bez recepta za blage do umjerene tegobe. Možete ga pitati koji gel ili tableta je najprikladniji za vaše simptome, kako ih pravilno primijeniti i koliko dugo je sigurno koristiti ih bez liječničkog nadzora.
Posebno je važna provjera interakcija lijekova, posebno kod starijih pacijenata koji istovremeno uzimaju lijekove za srce, pritisak ili šećernu bolest. NSAID mogu utjecati na učinkovitost nekih lijekova i povećati rizik od krvarenja ili bubrežnih problema.
Gelove i kreme treba nanositi na čistu i suhu kožu, lagano utrljati i izbjegavati kontakt s očima i sluznicama. Flastere treba postavljati prema uputama i mijenjati ih u preporučenim intervalima. Ljekarnik vas može uputiti na sve pojedinosti pravilne primjene.
Obavezno posjetite reumatologa ako bol ne prolazi unatoč terapiji, ako se simptomi pogoršavaju, ako primjećujete deformacije zglobova ili ako imate sumnju na reumatoidni artritis. Redovite kontrole i praćenje terapije ključni su za pravovremeno prilagođavanje liječenja i sprječavanje trajnog oštećenja zglobova.
