Što je COVID-19 i kako se prenosi?
Uzročnik bolesti i povijest pandemije
COVID-19 je zarazna bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2, koji je prvi put identificiran krajem 2019. godine u gradu Wuhanu u Kini. Početkom 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju, koja je u godinama koje su uslijedile zahvatila cijeli svijet, uključujući i Hrvatsku. Virus je kroz nekoliko valova mutirao u različite varijante poput Delte i Omicrona, a praćenje i liječenje bolesti i danas ostaje važan dio javnozdravstvenog sustava.
Načini prenošenja virusa SARS-CoV-2
Virus se prenosi prvenstveno kapljičnim putem – udisanjem sitnih čestica koje zaražena osoba ispušta kašljanjem, kihanjem ili govorom. Prijenos je moguć i dodirom kontaminiranih površina te naknadnim dodirivanjem lica. Posebno je visok rizik zaraze u zatvorenim, slabo prozračenim prostorima s većim brojem ljudi.
Tko su rizične skupine i zašto trebaju posebnu zaštitu
Osobe starije od 60 godina, kronični bolesnici (dijabetes, bolesti srca, pluća, imunodeficijencije) te trudnice spadaju u visokorizične skupine. Kod njih bolest češće poprima teži oblik i zahtijeva bolničko liječenje. Upravo zato je za ove osobe posebno važno pravodobno cijepljenje, redovita kontrola zdravlja i pojačana zaštita u svakodnevnom životu.
Razlika između COVID-19 i obične gripe – 4 ključne razlike
Uzročnik: Gripu uzrokuju influenza virusi, dok COVID-19 uzrokuje SARS-CoV-2.
Simptomi: Gubitak njuha i okusa karakterističan je za COVID-19, a rijetko se pojavljuje kod gripe.
Brzina širenja: SARS-CoV-2 širi se brže i lakše nego sezonski grip.
Komplikacije: COVID-19 češće dovodi do dugotrajnih posljedica poznatih kao „dugi COVID".
Simptomi i prepoznavanje bolesti
Najčešći simptomi COVID-19
Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, no najčešće se javljaju: povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj, umor i iscrpljenost, gubitak njuha ili okusa, grlobolja, curenje nosa, glavobolja, bolovi u mišićima, proljev te poteškoće s disanjem. Ako primijetite kombinaciju ovih znakova, razmotrite testiranje i izolaciju.
Blagi, umjereni i teški oblici bolesti
Blagi oblik bolesti uključuje simptome slične prehladi koji ne zahtijevaju bolničku skrb. Umjereni oblik donosi izraženiji umor, visoku temperaturu i otežano disanje, ali bez potrebe za kisikom. Teški oblik karakterizira upala pluća, pad saturacije kisika ispod 94% i potreba za bolničkim liječenjem ili intenzivnom skrbi.
Dugi COVID – simptomi koji traju tjednima i mjesecima
Dugi COVID odnosi se na simptome koji traju dulje od četiri tjedna nakon akutne faze bolesti. Najčešće se javljaju kronični umor, magla u glavi (poteškoće s koncentracijom i pamćenjem), zaduha, bolovi u zglobovima, ubrzan rad srca te psihičke poteškoće poput anksioznosti i depresije. Procjenjuje se da svaki deseti oboljelih razvije neke oblike dugog COVID-a.
Kada hitno potražiti liječničku pomoć – 5 alarmantnih znakova
Teška zaduha ili osjećaj nedostatka zraka u mirovanju
Bol ili pritisak u prsima koji ne prolaze
Modrikaste usne ili prsti (cijanoza)
Zbunjenost, dezorijentiranost ili gubitak svijesti
Saturacija kisika ispod 94% izmjerena pulsnim oksimetrom
Testiranje na COVID-19
Vrste testova dostupnih u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su dostupne tri glavne vrste testova. PCR test je najpouzdaniji i analizira genetski materijal virusa, provodi se u laboratorijima. Brzi antigenski test otkriva virusne proteine i daje rezultat za 15–30 minuta, dostupan je u ljekarnama. Serološki test mjeri razinu protutijela i koristi se za utvrđivanje prethodno preboljele bolesti ili odgovora na cijepljenje.
Kako se pravilno koristiti brzim antigenskim testovima kod kuće – upute u 6 koraka
Korak 1: Operite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi.
Korak 2: Pažljivo pročitajte uputu priloženu uz test.
Korak 3: Uzmite bris iz nosa prema priloženim uputama (najčešće 1–2 cm u nosnu šupljinu).
Korak 4: Umočite štapić u priloženu otopinu i promiješajte prema uputama.
Korak 5: Nanesite određen broj kapi na test kasetu i pričekajte 15–30 minuta.
Korak 6: Očitajte rezultat unutar zadanog vremenskog okvira navedenog u uputi.
Gdje kupiti testove u Hrvatskoj i koliko koštaju
Brzi antigenski testovi dostupni su u svim ljekarnama diljem Hrvatske, u drogerijama te online ljekarnama. Cijene se kreću od 2 do 8 eura po testu, ovisno o proizvođaču i prodajnom mjestu. Preporučuje se kupovati testove s CE oznakom koji su odobreni od strane Europske komisije.
Tumačenje rezultata
Pozitivan rezultat (dvije linije) znači da je virus vjerojatno prisutan – preporučuje se izolacija i konzultacija s liječnikom. Negativan rezultat (jedna linija) ukazuje da virus nije detektiran, no ne isključuje u potpunosti infekciju ako su simptomi prisutni. Nevažeći rezultat (bez linije ili nejasne linije) znači da je test neispravan te ga treba ponoviti novim testom.
Lijekovi i preparati za COVID-19 dostupni u Hrvatskoj
Lijekovi za ublažavanje simptoma
Paracetamol (npr. Lupocet, Panadol) preporučuje se za snižavanje temperature i ublažavanje bolova te je siguran za većinu pacijenata, uključujući trudnice. Ibuprofen (npr. Brufen, Nurofen) djeluje protuupalno i učinkovito snižava temperaturu, ali se ne preporučuje osobama s bolestima bubrega ili želuca. Vitamini i minerali – Vitamin C, Vitamin D3 i Cink podupiru imunološki sustav i preporučuju se kao dopuna prehrani tijekom bolesti i oporavka.
Antivirusni lijekovi na recept u Hrvatskoj
Paxlovid (nirmatrelvir/ritonavir) oralni je antivirusni lijek namijenjen visokorizičnim odraslim pacijentima, a mora se uzeti unutar 5 dana od pojave simptoma. Remdesivir primjenjuje se isključivo u bolničkim uvjetima intravenski kod teških oblika bolesti. Molnupiravir dostupan je na recept odraslim pacijentima s povećanim rizikom od teškog oblika bolesti, a uzima se oralno.
Sredstva za nos i grlo
Za olakšavanje simptoma gornjeg dišnog sustava dostupni su razni preparati bez recepta: fiziološke otopine i sprejevi za nos koji čiste i vlaže sluznicu, pastile za grlo s antiseptičkim ili analgetskim djelovanjem te sprejevi za grlo koji smanjuju upalu i bol. Pitajte ljekarnika za preporuku prikladnog preparata prema vašim simptomima.
Dodaci prehrani za jačanje imuniteta
U hrvatskim ljekarnama posebno su popularni: Vitamin D3 (osobito važan u zimskim mjesecima), Vitamin C u visokim dozama, Cink koji podupire obrambene mehanizme organizma, Elderberry (bazga) ekstrakt s antivirusnim svojstvima, Beta-glukani iz gljiva za stimulaciju imunosnog sustava te Omega-3 masne kiseline koje smanjuju upalne procese u tijelu.
Zaštita i prevencija – kako se čuvati od zaraze
Cijepljenje protiv COVID-19 – aktualna situacija u Hrvatskoj
Cijepljenje ostaje najučinkovitija mjera zaštite od teškog oblika bolesti i hospitalizacije. U Hrvatskoj su dostupna odobrena cjepiva, a posebno se preporučuju pojačane doze za starije osobe i kronične bolesnike. Informacije o aktualnim preporukama možete pronaći na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Pravilno nošenje maski
FFP2 maske pružaju najveću zaštitu i preporučuju se u zdravstvenim ustanovama i rizičnim situacijama. Kirurške maske štite okolinu od kapljica i prikladne su za svakodnevnu upotrebu. Platnene maske pružaju najmanju zaštitu i ne preporučuju se kao jedina mjera u visokorizičnim okolinama.
Dezinfekcijska sredstva za ruke i površine
Na deklaraciji dezinficijensa za ruke tražite minimalno 70% etanola ili 60% izopropanola. Za dezinfekciju površina koristite sredstva s potvrđenim virucidnim djelovanjem, označena oznakom EN 14476. Redovita dezinfekcija često dodirivanih površina (kvake, prekidači, mobiteli) bitno smanjuje rizik prijenosa virusa.
Higijenske mjere u svakodnevnom životu – 8 navika koje smanjuju rizik zaraze
Redovito pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi
Izbjegavanje dodirivanja lica, posebno nosa, usta i očiju
Redovito prozračivanje zatvorenih prostora
Održavanje fizičke distance u gužvama
Kašljanje i kihanje u lakat ili papirnatim maramicama
Izbjegavanje kontakta s osobama koje imaju simptome bolesti
Korištenje maski u zdravstvenim ustanovama
Ostanak kod kuće u slučaju pojave simptoma
Oporavak i briga o sebi nakon COVID-19
Što jesti i piti tijekom bolesti
Tijekom bolesti tijelo treba povećan unos tekućine – voda, biljni čajevi i juhe pomažu u hidrataciji i ublažavanju simptoma. Preporučuje se lagana, hranjiva prehrana bogata vitaminima: voće, povrće, cjelovite žitarice i proteini iz nemasnog mesa ili mahunarki. Izbjegavajte alkohol i prerađenu hranu koja opterećuje organizam.
Mirovanje, san i fizička aktivnost
U akutnoj fazi bolesti odmor je prioritet – tijelo troši energiju na borbu s infekcijom. San od 8 do 10 sati ubrzava oporavak. Nakon prestanka simptoma, fizičku aktivnost vraćajte postupno, počevši od kratkih šetnji, a intenzivniji trening odgodite dok se ne osjetite potpuno oporavljeni.
Preparati i suplementi za oporavak
Nakon preboljelog COVID-19 korisni su probiotici za obnovu crijevne flore narušene bolešću ili uzimanjem antibiotika, Vitamin D3 i B-kompleks za energiju i živčani sustav, magnezij za smanjenje umora i bolova u mišićima, te adaptogeni bilje poput ashwagandhe ili rhodiole za smanjenje stresa i umora.
Psihičko zdravlje nakon bolesti
Mnogi pacijenti nakon COVID-19 izvještavaju o pojačanoj anksioznosti, depresivnom raspoloženju, poteškoćama s koncentracijom i kroničnom umoru. Važno je ne zanemariti ove simptome. Razgovor s liječnikom, psihoterapija, tehnika relaksacije i redovita blaga tjelovježba mogu značajno pomoći u psihičkom oporavku.
Kada se smatra da ste potpuno oporavili
Prema preporukama liječnika i ljekarnika, osoba se smatra oporavljenom kada je bez temperature najmanje 24 sata bez upotrebe lijekova, kada su simptomi značajno ublaženi te kada se antigenski test pokaže negativnim. Povratak svakodnevnim aktivnostima preporučuje se postupno, a u slučaju dugotrajnih simptoma svakako se savjetujte s liječnikom opće prakse.
