Što su antibakterijski lijekovi i kako djeluju?
Antibakterijski lijekovi su tvari koje se koriste za liječenje infekcija uzrokovanih bakterijama. Važno je razlikovati antibiotike, koji se primjenjuju sistemski ili lokalno za liječenje bakterijskih bolesti, od antiseptika koji se koriste isključivo izvana za dezinfekciju kože i rana. Antibiotici djeluju na različite načine – neki uništavaju bakterije izravno (baktericidna sredstva), dok drugi samo zaustavljaju njihov rast i razmnožavanje, prepuštajući imunološkom sustavu da dovrši posao (bakteriostatska sredstva). Primjerice, penicilinskog tipa antibiotici razaraju staničnu stijenku bakterija, dok tetraciklini blokiraju sintezu proteina. Pravilno korištenje antibakterijskih lijekova iznimno je važno jer nepravilna primjena može dovesti do neučinkovitog liječenja, nuspojava i razvoja rezistencije bakterija, što je danas jedan od najvećih zdravstvenih problema u svijetu.
Za koje se bolesti i stanja koriste antibakterijski lijekovi?
Antibakterijski lijekovi propisuju se za širok spektar infekcija uzrokovanih bakterijama. Svaka infekcija zahtijeva odgovarajući pristup i pravilan izbor antibiotika koji će biti najučinkovitiji.
Infekcije dišnih puteva – upala grla (angina), bronhitis i upala pluća (pneumonija) česte su indikacije za primjenu antibiotika, posebno kada su uzrokovane bakterijama poput streptokoka ili pneumokoka.
Infekcije urinarnog trakta – cistitis i druge mokraćne infekcije vrlo su česte, osobito u žena, te se liječe ciljanim antibioticima poput trimetoprima ili ciprofloksacina.
Infekcije kože i mekih tkiva – bakterijske rane, čirevi i ekcemi bakterijskog porijekla često zahtijevaju lokalnu ili sistemsku antibiotsku terapiju.
Infekcije oka i uha – bakterijski konjunktivitis i otitis (upala uha) liječe se specifičnim antibiotskim kapima ili mastima.
Spolno prenosive bolesti – klamidija, gonoreje i sifilis bolesti su bakterijskog porijekla koje se uspješno liječe antibioticima.
Posebno je važno napomenuti kada antibiotike ne treba koristiti. Virusne infekcije poput gripe, prehlade ili većine upala grla uzrokovane virusima ne reagiraju na antibiotike. Uzimanje antibiotika u takvim slučajevima ne ubrzava oporavak, a doprinosi razvoju rezistencije. Uvijek se posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom prije uzimanja antibiotika.
Najpopularniji antibakterijski lijekovi dostupni u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su dostupni brojni antibacterijski lijekovi, od kojih su mnogi dostupni isključivo na recept. Evo pregleda najčešće propisivanih preparata:
Amoksicilin – najčešće propisivani antibiotik u Hrvatskoj, pripada skupini penicilina i učinkovit je kod infekcija dišnih puteva, uha i mokraćnih puteva. Dostupan pod nazivima Amoksicilin Sandoz i Amoksicilin PharmaS.
Azitromicin – makrolidni antibiotik široko korišten za respiratorne infekcije i klamidiju. Dostupan kao Sumamed i Azitromicin Pliva.
Ciprofloksacin – fluorokinolon učinkovit kod urinarnih, crijevnih i nekih respiratornih infekcija. Dostupan kao Ciprinol i Ciprofloksacin Belupo.
Doksiciklin – tetraciklinski antibiotik koji se koristi za kožne infekcije, neke spolne bolesti i atipične pneumonije. Dostupan kao Doxycycline Teva.
Trimetoprim/sulfametoksazol – kombinirana terapija posebno učinkovita za infekcije urinarnog trakta, dostupna kao Bactrim.
Metronidazol – namijenjen liječenju infekcija anaerobnim bakterijama i nekim probavnim infekcijama, dostupan kao Metronidazol Pliva.
Kako se pravilno uzimaju antibakterijski lijekovi?
Pravilno uzimanje antibiotika ključno je za uspjeh terapije. Uvijek je potrebno do kraja iskoristiti propisanu terapiju, čak i ako se simptomi povuku ranije. Prijevremeni prekid liječenja može dovesti do povratka infekcije i razvoja rezistencije. Ako zaboravite uzeti dozu, uzmite je čim se sjetite, ali ako je gotovo vrijeme za sljedeću dozu, preskočite propuštenu i nastavite s redovnim rasporedom – nikada ne uzimajte dvostruku dozu.
Neki antibiotici, poput amoksicilina, mogu se uzimati s hranom ili bez hrane, dok drugi, poput doksiciklina, trebaju biti praćeni obrokom kako bi se smanjila nadraženost želuca. Uvijek pažljivo pročitajte uputu o lijeku. Alkohol treba izbjegavati tijekom antibiotske terapije jer može pojačati nuspojave, smanjiti učinkovitost lijeka i opteretiti jetru, posebno uz metronidazol gdje je kombinacija strogo zabranjena.
Lijekove čuvajte na sobnoj temperaturi, zaštićene od vlage i izravnog sunčevog svjetla. Neiskorištene ili istekle antibiotike nikada ne bacajte u smeće ni odvodne cijevi – donesiteih u ljekarnu koja ih zbrinjava na propisani način.
Nuspojave i upozorenja kod antibakterijskih lijekova
Kao i svi lijekovi, antibiotici mogu uzrokovati nuspojave. Najčešće su probavne prirode – mučnina, proljev i bol u trbuhu. Ove nuspojave obično su blage i prolazne. Ozbiljnije su alergijske reakcije koje se mogu manifestirati kao kožni osip, svrbež, oteklina lica ili otežano disanje. U slučaju bilo kakve alergijske reakcije potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Antibiotici narušavaju prirodnu ravnotežu crijevne flore, stoga se preporučuje uzimanje probiotika tijekom i nakon terapije kako bi se obnovila zdrava mikrobiota. Poseban oprez potreban je kod trudnica, dojilja i djece – određeni antibiotici su kontraindicirani u tim skupinama pa je konzultacija s liječnikom obavezna.
Rezistencija na antibiotike globalni je problem koji nastaje kao posljedica prekomjerne i nepravilne primjene. Svaki od nas može doprinijeti rješavanju ovog problema tako da antibiotike uzima samo kada su propisani i prema uputama liječnika. Kontaktirajte liječnika ili ljekarnika ako nuspojave postanu teške, ako se simptomi ne poboljšaju nakon nekoliko dana terapije ili ako se pojave znakovi alergije.
Antibakterijska sredstva za vanjsku primjenu – kreme, otopine i sprejevi
Osim sistemskih antibiotika koji djeluju na cijeli organizam, postoje i lokalni antibakterijski pripravci namijenjeni izravnoj primjeni na kožu, ranu ili sluznicu. Lokalna terapija dovoljna je za površinske infekcije i manje rane, dok dublje ili rasprostranjene infekcije zahtijevaju sistemski antibiotik.
Mupirocin – antibiotska krema namijenjena liječenju bakterijskih infekcija kože poput impetiga i inficiranih rana, dostupna kao Bactroban.
Fusidinska kiselina – učinkovita za površinske kožne infekcije uzrokovane stafilokokima, dostupna kao Fucidin krema.
Klorheksidin – antiseptička otopina koja se koristi za dezinfekciju rana i kože prije zahvata, dostupna kao Hibiscrub i Klorheksidin Belupo.
Neomicin i bacitracin – kombinirana antibakterijska mast primjenjiva na manje rane, posjekotine i ogrebotine kako bi se spriječila infekcija.
Lokalni pripravci imaju prednost jer djeluju ciljano na mjesto infekcije s minimalnim sistemskim učincima. Međutim, ako infekcija zahvaća dublja tkiva, proširuje se ili je praćena povišenom temperaturom, potrebno je potražiti liječničku pomoć i razmotriti sistemsku antibiotsku terapiju.
