Antibakterijski lijekovi ili antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Oni djeluju specifično na bakterije, sprječavajući njihov rast ili ih uništavajući. Antibiotici ne djeluju protiv virusnih infekcija poput prehlade ili gripe.
Antibiotici djeluju na različite načine - neki ometaju sintezu stanične stijenke bakterija, drugi blokiraju proizvodnju proteina potrebnih za preživljavanje bakterija. Neki antibiotici narušavaju funkciju stanične membrane bakterija ili ometaju replikaciju DNA, što dovodi do smrti bakterijske stanice.
Bakteriostatski antibiotici zaustavljaju rast i razmnožavanje bakterija, omogućujući imunološkom sustavu da se nosi s infekcijom. Baktericidni antibiotici direktno ubijaju bakterije. Oba tipa su efikasna, ali se biraju ovisno o vrsti infekcije, lokalizaciji i stanju pacijentovog imunološkog sustava.
Pravilna uporaba antibiotika ključna je za uspješno liječenje i sprječavanje rezistencije bakterija. Antibiotike treba uzimati točno prema liječničkoj preporuci, dovršiti cijeli tijek liječenja i nikada ih ne dijeliti s drugim osobama ili čuvati za buduću uporabu.
Penicilini su među najčešće propisivanim antibioticima u Hrvatskoj. Amoksicilin se koristi za liječenje respiratornih infekcija, upala mokraćnih putova i drugih bakterijskih infekcija. Ampicilin je efikasan protiv širokog spektra bakterija. Ova skupina antibiotika općenito je dobro podnošljiva, iako mogu izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih osoba.
Cefalosporini su beta-laktamski antibiotici slični penicilinu. Cefuroksim se često koristi za liječenje infekcija dišnih putova i kože. Cefaleksin je efikasan protiv infekcija kože, mokraćnih putova i kostura. Ova skupina antibiotika ima dobru sigurnosnu procjenu i širok spektar djelovanja.
Makrolidi su posebno korisni za pacijente alergične na penicilin. Azitromicin se često propisuje za atipične upale pluća i seksualno prenosive infekcije. Klaritromicin se koristi za liječenje infekcija dišnih putova i eradikaciju Helicobacter pylori bakterije. Karakteristike makrolida uključuju:
Antibakterijski lijekovi se primjenjuju za liječenje bakterijskih infekcija sinusa, grla, tonzila i srednjeg uha. Najčešće se koriste kod akutnog sinusitisa, bakterijskog faringitisa i otitisa media. Važno je razlikovati bakterijske od virusnih infekcija jer antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa. Simptomi poput žute ili zelene sekrecije, povišene temperature duže od tri dana i jaka bol mogu ukazivati na bakterijsku infekciju koja zahtijeva antibakterijsko liječenje.
Antibakterijski preparati su standardno liječenje za upale mokraćnog mjehura, bubrega i mokraćnih kanala. Najčešći uzročnici su bakterije Escherichia coli, Enterococcus i Proteus. Simptomi uključuju peckanje pri mokrenju, učestalo mokrenje, bol u donjem dijelu trbuha i zamućenu urinu. Liječenje mora biti pravovremeno jer nelječene infekcije mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija poput bubrežnih infekcija.
Antibiotici se koriste za liječenje različitih kožnih infekcija uzrokovanih bakterijama kao što su Staphylococcus i Streptococcus. To uključuje celulitis, impetigo, rane infekcije i apsces. Lokalni antibakteriski preparati pogodni su za manje infekcije, dok sistemski antibiotici trebaju za dublje i šire zahvaćene infekcije. Pravilna higijena i pravovremeno liječenje sprječavaju širenje infekcije.
Bakterijske infekcije probavnog sustava uzrokovane bakterijama poput Salmonelle, Shigellea ili Campylobactera zahtijevaju antibakterijsko liječenje. Simptomi uključuju proljev, povraćanje, grčeve u trbuhu i temperaturu. Antibiotici se propisuju kod težih slučajeva ili imunokompromitiranih pacijenata. Hidratacija i elektroliti također su važni u liječenju.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su sljedeći najčešći antibakterijski preparati:
Antibakterijski lijekovi mogu uzrokovati različite nuspojave, pri čemu su najčešće one koje utječu na probavni sustav. Mnogi pacijenti doživljavaju blage probavne smetnje kao što su mučnina, povraćanje, proljev ili bolovi u trbuhu. Ove nuspojave nastaju jer antibiotici mogu poremetiti prirodnu ravnotežu bakterija u crijevima. Alergijske reakcije su također česte i mogu se manifestirati kao osip na koži, svrbež, crvenilo ili otekline. Kod pojave bilo kakvih alergijskih simptoma važno je odmah prestati s uzimanjem lijeka i obratiti se liječniku.
Iako su rijetke, ozbiljne nuspojave antibiotika zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Anafiliaktička reakcija, koja se manifestira kao teško disanje, otečenost lica ili grla, iznenadni pad tlaka ili gubitak svijesti, predstavlja životno ugrožavajuće stanje. Također je važno kontaktirati liječnika u slučaju dugotrajnog proljeva s krvlju, jakih bolova u trbuhu, žutila kože ili očiju, te neobičnih modrica ili krvarenja. Pacijenti koji doživljavaju teške glavobolje, vrtoglavicu ili promjene vida tijekom uzimanja antibiotika trebaju odmah potražiti medicinsku pomoć.
Određeni antibiotici nisu prikladni za sve pacijente. Trudnice i dojilje trebaju posebnu pažnju jer neki antibiotici mogu utjecati na razvoj ploda ili proći u majčino mlijeko. Penicilini i cefalosporini obično su sigurni tijekom trudnoće, dok se tetraciklin i kinoloni izbjegavaju. Kod djece su doziranje i izbor antibiotika specifični prema dobi i tjelesnoj težini. Neki antibiotici mogu utjecati na razvoj zuba ili kostiju kod djece, pa se koriste alternativni pripravci. Pacijenti s bubrežnim ili jetrenim bolestima također zahtijevaju prilagođene doze ili alternativne antibiotike.
Antibiotici mogu stupiti u interakciju s drugim lijekovima, što može smanjiti njihovu učinkovitost ili povećati rizik od nuspojava. Osobito je važno biti oprezan s antikoagulansima, jer neki antibiotici mogu pojačati njihovo djelovanje i povećati rizik od krvarenja. Kontracepcijske pilule mogu biti manje učinkovite tijekom uzimanja određenih antibiotika. Antacidi i dodatci prehrani koji sadrže željezo, cink ili kalcij mogu smanjiti apsorpciju nekih antibiotika, pa ih treba uzimati s vremenskim razmakom.
Rezistencija na antibiotike predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Bakterije prirodno razvijaju mehanizme obrane protiv antibiotika kroz genetske mutacije i razmjenu genetskog materijala. Prekomjerna i neodgovorana uporaba antibiotika ubrzava ovaj proces, stvarajući sojeve bakterija koji su otporni na jedan ili više antibiotika. U Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, bilježimo porast rezistentnih bakterija u bolnicama i zajednici, što otežava liječenje infekcija i povećava troškove zdravstvene skrbi.
Jedan od najvažnijih čimbenika u sprječavanju rezistencije je dovršavanje propisane terapije antibioticima. Mnogi pacijenti prestaju uzimati antibiotike čim se osjećaju bolje, što je ozbiljna greška. Nedovršena terapija omogućuje preživljavanje najotpornijih bakterija, koje se zatim mogu umnožiti i prenijeti svoju otpornost na druge bakterije. Važno je uzimati antibiotike točno kako je propisao liječnik, u pravilnim dozama i vremenskim razmacima, bez preskakanja doza ili preranog prekidanja terapije.
Antibiotici djeluju isključivo protiv bakterija i potpuno su neučinkoviti protiv virusa. Česte virusne infekcije za koje se nepotrebno propisuju antibiotici uključuju:
Uzimanje antibiotika za virusne infekcije ne samo da neće pomoći ozdravljenju, već može uzrokovati nepotrebne nuspojave i doprinijeti razvoju rezistencije. Virusne infekcije obično prolaze same od sebe uz odmor, povećan unos tekućine i simptomatsko liječenje.
Pravilno čuvanje antibiotika ključno je za održavanje njihove učinkovitosti i sigurnosti. Većinu antibiotika treba čuvati na sobnoj temperaturi, zaštićeno od svjetlosti i vlage. Tekući antibiotici često zahtijevaju čuvanje u hladnjaku, ali ih nikada ne smijete zamrzavati. Važno je provjeriti datum isteka prije uzimanja i nikada ne koristiti proširene antibiotike. Neiskorištene antibiotike ne treba čuvati za buduće infekcije ili dijeliti s drugim osobama. Umjesto toga, odnesite ih u ljekarnu na siguran zbrinjavanje kako biste zaštitili okoliš i spriječili neodgovornu uporabu.
