Alkoholizam je kronična bolest koja se karakterizira fizičkom i psihičkom ovisnošću o alkoholu. Ova kompleksna bolest utječe na mozak i ponašanje, pri čemu osoba gubi kontrolu nad konzumacijom alkoholnih pića unatoč negativnim posljedicama po zdravlje, obitelj i društveni život.
Fizička ovisnost nastaje kada tijelo postaje tolerantno na alkohol, što znači da je potrebno sve veće količine za postizanje istog učinka. Psihička ovisnost manifestira se kao neprestana želja za alkoholom i nemogućnost funkcioniranja bez njega. Glavni simptomi uključuju:
Ključna razlika između povremene upotrebe i ovisnosti leži u gubitku kontrole i kontinuiranoj uporabi unatoč štetnim posljedicama. Alkoholizam značajno utječe na radni učinak, obiteljske odnose, financijske obveze i opće zdravlje. Stručnu pomoć treba potražiti kada konzumacija alkohola počinje interferirati sa svakodnevnim obvezama, odnosima ili kada se pojavljuju fizički simptomi ovisnosti.
Razvoj alkoholizma rezultat je složene interakcije između genetskih, psiholoških i okolišnih faktora. Istraživanja pokazuju da genetska predispozicija igra značajnu ulogu, pri čemu djeca alkoholičara imaju do četiri puta veći rizik za razvoj ovisnosti. Nasljedni faktori utječu na način kako tijelo metabolizira alkohol i na osjetljivost na njegove učinke.
Društveno okruženje značajno utječe na konzumaciju alkohola. Pritisak vršnjaka, društvene norme koje toleriraju pretjeranu konzumaciju, te dostupnost alkohola mogu povećati rizik. Kronični stres, trauma, anksioznost i depresija često dovode do samolječenja alkoholom.
Mentalne bolesti kao što su bipolarni poremećaj, PTSP ili depresija česte su u osoba koje razviju alkoholizam. Rana izloženost alkoholu, posebno u adolescenciji kada se mozak još razvija, značajno povećava rizik za buduću ovisnost. Osobe koje počinju piti prije 15. godine imaju veći rizik za razvoj alkoholizma u odrasloj dobi u odnosu na one koje počinju nakon 21. godine.
U Hrvatskoj je dostupno nekoliko učinkovitih farmakoloških opcija za liječenje alkoholizma, koje se propisuju isključivo na liječnički recept i uz stalni medicinski nadzor. Ovi lijekovi predstavljaju važan dio sveobuhvatnog pristupa liječenju ovisnosti o alkoholu.
Disulfiram djeluje kao deterens konzumaciji alkohola tako što blokira enzim aldehid dehidrogenazu. Kada osoba konzumira alkohol dok uzima disulfiram, dolazi do nakupljanja acetaldehida u organizmu, što uzrokuje neugodne simptome poput mučnine, povraćanja, glavobolje i crvenila lica.
Naltrexon blokira opioidne receptore u mozgu, čime smanjuje ugodu povezanu s konzumacijom alkohola. Ovaj lijek pomaže u smanjenju žudnje za alkoholom i rizika od relapsa, dostupan je u obliku tableta ili injekcija dugog djelovanja.
Akamprosat pomaže u stabilizaciji neurotransmitera u mozgu koji su poremećeni dugotrajnom konzumacijom alkohola. Posebno je učinkovit u održavanju apstinencije kod osoba koje su već prestale s konzumacijom.
Nalmefene se koristi za moderaciju konzumacije alkohola kod osoba koje još nisu spremne za potpunu apstinenciju. Ovaj lijek pomaže u smanjenju količine konzumiranog alkohola.
Svi navedeni lijekovi dostupni su u hrvatskim ljekarnama uz odgovarajući recept. Kombiniranje farmakološkog liječenja s psihoterapijom i grupnom podrškom značajno povećava uspjeh liječenja.
Simptomi ustezanja nastaju kada osoba ovisna o alkoholu naglo prestane ili značajno smanji konzumaciju. Ovi simptomi mogu biti blagi do životno ugrožavajući, stoga je medicinski nadzor tijekom detoksifikacije ključan za sigurnost pacijenta.
Fizički simptomi ustezanja obično počinju 6-12 sati nakon zadnjeg konzumiranja alkohola i mogu uključivati:
Emocionalne i psihičke promjene uključuju tjeskobu, depresiju, razdražljivost, nesanicu, poteškoće s koncentracijom i intenzivnu žudnju za alkoholom. Ovi simptomi mogu potrajati nekoliko tjedana.
Delirium tremens predstavlja najteži oblik sindroma ustezanja koji može biti životno ugrožavajući. Karakteriziraju ga halucinacije, konfuzija, visoka temperatura i epileptički napadaji. Zahtijeva hitnu hospitalizaciju.
Za ublažavanje simptoma koriste se benzodiazepini koji pomažu u kontroli anksioznosti i sprječavanju epileptičkih napadaja. Dodatno se propisuju vitaminski dodaci, posebno vitamin B1 (tiamin), te nutritivna podrška za obnovu organizma.
Uspješno liječenje alkoholizma ne završava s detoksifikacijom, već zahtijeva dugotrajan proces oporavka i kontinuiranu podršku. Važnost redovitog praćenja kod stručnjaka i pridržavanja propisane terapije ne može se zanemariti, jer pomaže u održavanju trijeznosti i sprječavanju povratka na stare navike.
Grupe podrške poput Anonimnih alkoholičara pružaju sigurno okruženje za dijeljenje iskustava i međusobnu podršku. Profesionalno savjetovanje kod psihologa ili terapeuta pomaže u razvoju strategija suočavanja s izazovima svakodnevnog života.
Prepoznavanje osobnih okidača za konzumaciju alkohola ključno je za dugoročni uspjeh. Važno je razviti zdrave strategije suočavanja sa stresom kao što su:
Podrška obitelji i prijatelja igra nezamjenjiva ulogu u procesu oporavka, stvarajući sigurno okruženje koje potiče pozitivne promjene.
Hrvatska ima razvijenu mrežu institucija i stručnjaka specijaliziranih za liječenje alkoholizma. Obiteljski liječnici često su prva kontakt točka za dijagnostiku i usmjeravanje prema odgovarajućem liječenju.
Klinike poput Klinike za psihijatriju Vrapče, Neuropsihijatrijske bolnice "Dr. Ivan Barbot" u Popovači i regionalni centri za mentalno zdravlje pružaju sveobuhvatno liječenje. Psihijatri i psiholozi specijalizirani za ovisnosti dostupni su u većim gradovima diljem zemlje.
Nevladine organizacije kao što su Udruga Anonimnih alkoholičara Hrvatske i HOPE pružaju kontinuiranu podršku. Nacionalna linija za prevenciju ovisnosti (01/4828-888) dostupna je za savjetovanje i informacije.
Lijekovi na recept pribavljaju se preko specijaliziranih liječnika, a većina tretmana pokrivena je kroz HZZO. Važno je kontaktirati izabranog liječnika za upute o postupku i mogućnostima financiranja liječenja.
