Depresija i anksiozni poremećaji spadaju među najčešće mentalne poremećaje u Hrvatskoj, pogađajući značajan dio populacije. Depresija se karakterizira trajnim osjećajem tuge, gubitkom interesa za aktivnosti i smanjenjem energije, dok se anksiozni poremećaji očituju kroz pretjeranu zabrinutost, strah i fizičke simptome poput ubrzanog otkucaja srca.
Glavne znakove depresije čine promjene u apetitu i spavanju, osjećaj bezvrijednosti, poteškoće koncentracije i ponekad suicidalne misli. Anksiozni poremećaji mogu se manifestirati kroz panične napade, izbjegavanje određenih situacija, mišićnu napetost i pretjeranu zabrinutost.
Hrvatska farmaceutska praksa nudi širok spektar antidepresiva i anksiolitika:
Antidepresivi se obično uzimaju jednom dnevno, najčešće ujutro, dok se anksiolitici mogu uzimati prema potrebi ili redovito. Važno je naglasiti da se učinak antidepresiva javlja tek nakon 2-4 tjedna redovite primjene. Svi ovi lijekovi zahtijevaju liječnički recept i redovito praćenje zbog mogućih nuspojava i interakcija s drugim lijekovima.
Bipolarni poremećaj je kronični mentalni poremećaj karakteriziran izmjenom epizoda manije ili hipomanije s depresivnim epizodama. Razlikujemo bipolarni poremećaj tip I (s punim manijskim epizodama) i tip II (s hipomanijskim epizodama). Ovaj poremećaj značajno utječe na svakodnevno funkcioniranje i zahtijeva dugotrajno liječenje.
Manična faza uključuje povišeno raspoloženje, smanjenu potrebu za snom, grandiozne ideje, povećanu aktivnost i rizično ponašanje. Depresivna faza karakterizirana je simptomima sličnima unipolnoj depresiji - tuga, beznađe, gubitak energije i interesa za aktivnosti.
Liječenje bipolarnog poremećaja u Hrvatskoj temelji se na stabilizatorima raspoloženja:
Antiepileptici poput valproične kiseline i karbamazepina pokazali su se učinkovitima kao stabilizatori raspoloženja. Redovito uzimanje propisane terapije ključno je za sprječavanje relapsa. Posebno je važno redovito praćenje razine litija u krvi zbog uskog terapijskog raspona i potencijalne toksičnosti.
Shizofrenija je kronični mentalni poremećaj koji utječe na način kako osoba misli, osjeća i ponaša se. Psihoza je širi pojam koji opisuje stanje u kojem osoba gubi dodir s realnošću, što može biti simptom shizofrenije ili drugih mentalnih poremećaja.
Simptomi se dijele na pozitivne i negativne. Pozitivni simptomi uključuju halucinacije, deluzije i dezorganiziran govor, dok negativni simptomi obuhvaćaju smanjenu emocionalnu ekspresiju, gubitak motivacije i socijalno povlačenje.
Česte nuspojave uključuju sedaciju, povećanje tjelesne težine i ekstrapiramidale simptome. Redovito praćenje i prilagodba doze ključni su za minimiziranje nuspojava. Pridržavanje propisane terapije iznimno je važno za prevenciju relapsa. Rehabilitacija, psihoterapija i podrška obitelji čine sastavni dio cjelovitog pristupa liječenju.
Deficit pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) neurobihevioralni je poremećaj koji se manifestira u djetinjstvu, ali može se nastaviti i u odraslu dob. Karakteriziran je teškoćama u održavanju pažnje, kontroli impulsa i hiperaktivnim ponašanjem.
Simptomi hiperaktivnosti uključuju nemirnost, pretjeranu govorljivost i teškoće u mirnom sjedenju. Simptomi nepažnje obuhvaćaju teškoće u fokusiranju, zaboravljivost i česte greške zbog nepažnje.
Pravilno doziranje i redovito praćenje rasta, tjelesne težine i kardiovaskularnih parametara ključni su za sigurnu upotrebu. Nefarmakološki pristupi uključuju bihevioralnu terapiju i modifikacije okoline. Edukacija obitelji i nastavnika o prirodi ADHD-a omogućuje bolju podršku djetetu u svakodnevnim aktivnostima.
Poremećaji spavanja često su usko povezani s mentalnim zdravljem, pri čemu insomnija predstavlja čest simptom depresije, anksioznosti i drugih psihičkih stanja. Kvalitetan san ključan je za emocionalno i kognitivno funkcioniranje.
Za liječenje poremećaja spavanja dostupni su različiti hipnotici i sedativi na recept. Zolpidem i zopiklon pripadaju skupini Z-lijekova koji se preporučuju za kratkoročnu upotrebu insomnija zbog manjeg rizika ovisnosti. Benzodiazepini se također koriste kratkoročno, osobito kod izražene anksioznosti koja utječe na san.
Prirodni pripravci poput valerijan korijena i melatonina mogu biti korisni kao blaga alternativa, osobito za lakše oblike nesanice. Higijena spavanja uključuje redovite sate spavanja, izbjegavanje kofeina navečer i stvaranje mirnog okruženja za spavanje.
Stručnu pomoć potrebno je potražiti ako problemi sa spavanjem traju duže od tri tjedna ili značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje.
Pravilna dijagnoza od strane kvalificiranog stručnjaka temelj je sigurnog i učinkovitog liječenja mentalnih poremećaja. Samodijagnosticiranje i samoljechenje mogu biti opasni i kontraproduktivni.
Postupno prekidanje terapije psihotropnim lijekovima ključno je za izbjegavanje sindroma prekida. Važno je paziti na moguće interakcije s drugim lijekovima, vitaminima ili biljnim pripravcima.
Većina psihotropnih lijekova dostupna je samo na recept, a farmaceuti igraju važnu ulogu u edukaciji pacijenata o pravilnoj upotrebi i mogućim nuspojavama.
