COVID-19 je zarazna bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2, koji pripada skupini koronavirusa. Naziv COVID-19 nastao je od engleskog naziva "COronaVIrus Disease 2019", što označava godinu kada je bolest prvi put identificirana. Virus je prvi put otkriven u kineskom gradu Wuhanu krajem 2019. godine, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju u ožujku 2020. godine. SARS-CoV-2 je RNA virus koji se kontinuirano mijenja kroz mutacije, što rezultira pojavom novih varijanti. Ove varijante mogu imati različite karakteristike u odnosu na izvorni soj, uključujući veću zaraznost ili sposobnost izbjegavanja imuniteta. Virus prvenstveno utječe na respiratorni sustav, ali može pogoditi i druge organske sustave u tijelu, što čini COVID-19 kompleksnom bolešću s različitim kliničkim manifestacijama.
SARS-CoV-2 se primarno prenosi kapljičnim putem kada zaražena osoba kašlje, kihne, govori ili diše. Virus se također može prenijeti putem aerosola - manjih čestica koje mogu ostati suspendirane u zraku duže vrijeme, osobito u zatvorenim prostorima s lošom ventilacijom. Mogući je i kontaktni prijenos dodirom kontaminiranih površina, iako je ovaj način prenošenja manje čest. Faktori rizika za težu formu bolesti uključuju stariju dob (posebno preko 65 godina), kronične bolesti poput dijabetesa, hipertenzije, srčanih bolesti, astme i pretilosti. Također su u većem riziku osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, kronične bubrežne ili jetrene bolesti te maligne bolesti. Neprocijepljene osobe imaju značajno veći rizik za razvoj teške bolesti i hospitalizaciju u odnosu na cijepljene.
Simptomi COVID-19 mogu varirati od blagih do teških, a neki ljudi mogu biti asimptomatski. Najčešći simptomi uključuju povišenu temperaturu, suhi kašalj, umor, glavobolju, gubitak okusa i mirisa, te bolove u mišićima. Bolest može imati različite tijekove - od blage forme koja nalikuje prehladi, preko umjerene forme s pneumonijom, do teške forme koja zahtijeva hospitalizaciju i moguće mehaničku ventilaciju. Neki pacijenti mogu razviti dugotrajni COVID-19 s perzistentnim simptomima koji traju tjednima ili mjesecima nakon akutne faze bolesti. Inkubacijski period obično traje 2-14 dana od izloženosti virusu do pojave simptoma.
U Hrvatskoj su odobrena i dostupna nekoliko vrsta COVID-19 cjepiva kroz nacionalni program cijepljenja. Koriste se mRNA cjepiva poput Pfizer-BioNTech i Moderna cjepiva, te vektorska cjepiva poput Johnson & Johnson. Sva odobrena cjepiva pokazuju visoku učinkovitost u sprječavanju teške forme bolesti, hospitalizacije i smrti. Osnovni tijek cijepljenja obično uključuje dvije doze za mRNA cjepiva ili jednu dozu za Johnson & Johnson cjepivo. Preporučuju se i dodatne, pojačavajuće doze, osobito za starije osobe i one s oslabljenim imunološkim sustavom. Cijepljenje je besplatno za sve hrvatske građane i provodi se u zdravstvenim ustanovama, ordinacijama obiteljske medicine te специјалізираним centrima za cijepljenje. Redovito se ažuriraju preporuke glede vrsta cjepiva i raspored davanja ovisno o epidemiološkoj situaciji i novim varijantama virusa.
Ključne higijenske mjere za sprječavanje širenja COVID-19 uključuju redovito i temeljito pranje ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili korištenje alkoholnog dezinficijensa. Važno je poštivanje fizičke udaljenosti od najmanje 1,5 metra od drugih osoba, osobito u zatvorenim prostorima. Preporučuje se:
Također se preporučuje redovito čišćenje i dezinfekcija često korištenih površina te izbjegavanje dodirivanja lica neočišćenim rukama.
Antiviralni lijekovi predstavljaju temelj terapije COVID-19 infekcije u Hrvatskoj. Paxlovid (nirmatrelvir/ritonavir) je oralni antiviralni lijek koji se preporučuje za ambulantno liječenje odraslih pacijenata s blagim do umjerenim oblikom COVID-19 koji imaju povećan rizik od progresije u tešku bolest. Terapija se mora započeti u roku od 5 dana od pojave simptoma, a standardno doziranje je 300 mg nirmatrelvirа i 100 mg ritonavira dva puta dnevno tijekom 5 dana.
Remdesivir se koristi za hospitalizirane pacijente s pneumonijom uzrokovanom SARS-CoV-2 virusom. Primjenjuje se intravenski u dozi od 200 mg prvog dana, zatim 100 mg dnevno sljedećih 4 dana. Oba lijeka dostupna su u hrvatskim bolnicama na temelju liječničke procjene i prema aktualnim smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Monoklonska antitijela su specifični proteini koji ciljano neutraliziraju SARS-CoV-2 virus. U Hrvatskoj su odobrena za uporabu kod pacijenata s visokim rizikom od progresije u tešku bolest, osobito kod imunokomprommitiranih osoba. Primjenjuju se intravenskim putem u bolničkim uvjetima pod strogim medicinskim nadzorom.
Glavne indikacije uključuju:
Dostupnost ovakve terapije ograničena je na bolničke ustanove s adekvatnom infrastrukturom za primjenu i praćenje mogućih nuspojava.
Kortikosteroidi, posebno deksametazon, pokazali su se učinkovitima u smanjenju smrtnosti kod teških oblika COVID-19. U Hrvatskoj se koriste za hospitalizirane pacijente koji zahtijevaju dodatni kisik ili mehaničku ventilaciju. Standardno doziranje deksametazona je 6 mg dnevno tijekom 10 dana ili do otpusta iz bolnice.
Primjena kortikosteroida rezervirana je za teške slučajeve jer mogu potisnuti imunološki odgovor. Kontraindicirani su u ranim fazama bolesti kod blagih simptoma. Liječnici u hrvatskim bolnicama pažljivo procjenjuju omjer koristi i rizika prije propisivanja ove terapije.
Za ublažavanje simptoma COVID-19 infekcije poput povišene temperature, glavobolje i bolova u mišićima, dostupni su učinkoviti lijekovi bez recepta. Paracetamol predstavlja prvi izbor za snižavanje temperature i ublažavanje bolova kod COVID-19 pacijenata. Preporučuje se doza od 500-1000 mg svakih 6-8 sati, uz maksimalnu dnevnu dozu od 4 grama. Ibuprofen je također siguran za korištenje i može se koristiti naizmjenično s paracetamolom. Acetilsalicilna kiselina (aspirin) može pomoći kod blažih simptoma, ali treba biti oprezan kod mlađih osoba. Važno je poštovati preporučene doze i ne kombinirati više pripravaka koji sadrže iste aktivne tvari. U ljekarni vam mogu savjetovati najprikladan izbor ovisno o vašim simptomima i zdravstvenom stanju.
Jačanje imunološkog sustava ključno je za borbu protiv COVID-19 infekcije i ubrzavanje oporavka. Vitamin C u dozi od 1000 mg dnevno pomaže u održavanju normale funkcije imunološkog sustava i može skratiti trajanje simptoma. Vitamin D3 posebno je važan jer deficijencija može povećati rizik od težeg oblika bolesti. Cink igra ključnu ulogu u imunološkoj obrani, a preparati s cinkom mogu pomoći u bržem oporavku. Probiotici podržavaju crevnu mikrofloru koja je važna za imunitet. Kombinacije vitamina poput multivitamina s dodatkom minerala mogu pružiti sveobuhvatu potporu organizmu. Konzultirajte s farmaceutom o najprikladnijoj kombinaciji ovisno o vašim potrebama i mogućim interakcijama s drugim lijekovima.
Respiratorni simptomi COVID-19 infekcije mogu se ublažiti različitim pomoćnim terapijama dostupnima u ljekarni. Za suhi kašalj preporučuju se antitusici koji smiruju nadražaj, dok se za produktivni kašalj koriste ekspektoransi koji olakšavaju izbacivanje sekreta. Inhalacije s fiziološkom otopinom ili eteričnim uljima mogu pomoći u čišćenju dišnih putova. Grlo se može ublažiti antiseptičkim otopinama za ispiranje ili pastilama s lokalnim anestetikom. Važno je održavati vlažnost zraka u prostoriji i piti dovoljno tekućine. Ako se simptomi pogoršavaju ili se javlja otežano disanje, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
U hrvatskim ljekarnama dostupne su različite vrste testova za otkrivanje COVID-19 infekcije. Antigenski brzi testovi pružaju rezultate u 15-30 minuta i pokazuju trenutnu prisutnost virusa. Ovi testovi su pogodni za samotest kod kuće ili prije društvenih aktivnosti. PCR testovi su najprecizniji i mogu otkriti virus i u ranim fazama infekcije kada je virusno opterećenje još nisko. Dostupni su i seološki testovi koji otkrivaju antitijela i pokazuju je li osoba imala COVID-19 u prošlosti. Ljekarne nude mogućnost kupovine testova za kućnu uporabu ili izvođenja testiranja u ljekarni od strane stručnog osoblja. Važno je odabrati prikladan test ovisno o svrsi testiranja:
Optimalno vrijeme za testiranje ovisi o vrsti testa i razlogu testiranja. Antigenski testovi najvjerodostojniji su kada postoje simptomi ili 2-3 dana nakon kontakta s pozitivnom osobom. PCR testovi mogu otkriti infekciju već 1-2 dana nakon izlaganja. Ako ste imali kontakt s pozitivnom osobom bez simptoma, preporučuje se testiranje nakon 5-7 dana. Pozitivan rezultat znači prisutnost virusa i potrebnu izolaciju, dok negativan rezultat ne isključuje potpuno infekciju, posebno ako nema simptoma. U slučaju negativnog rezultata ali postojanja simptoma, preporučuje se ponavljanje testiranja. Važno je slijediti upute proizvođača i konzultirati farmaceuta o interpretaciji rezultata i daljnjim koracima.
