Hipertenzija ili visoki krvni tlak nastaje kada je pritisak krvi u arterijama trajno povišen iznad normalnih vrijednosti (140/90 mmHg). Glavni uzroci uključuju nasljedne faktore, prekomjernu tjelesnu težinu, stres, pretjeranu konzumaciju soli, pušenje, nedovoljnu tjelesnu aktivnost i druge kronične bolesti. U Hrvatskoj hipertenzija pogađa više od 40% odrasle populacije, što predstavlja značajan javnozdravstveni problem koji zahtijeva redovito praćenje i liječenje.
Hipertenzija se često naziva "tihim ubicom" jer u početnim stadijima rijetko izaziva simptome. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati glavobolje, vrtoglavice, zamor, probleme s vidom ili osjećaj pritiska u prsima. Dijagnoza se postavlja redovitim mjerenjem krvnog tlaka kod liječnika ili u ljekarni. Preporučuje se mjerenje u različito doba dana kroz nekoliko tjedana za potvrdu dijagnoze.
ACE inhibitori poput enalapril i lisinopril blokiraju enzim koji sužava krvne žile, omogućavajući im da se opuste i proširе. Ovi lijekovi su učinkoviti u snižavanju krvnog tlaka i štite srce i bubrege. Dostupni su u svim hrvatskim ljekarnama na recept, a neki preparati su na pozitivnoj listi HZZO-a što omogućava povoljniju cijenu za pacijente.
Beta blokatori kao što su metoprolol i bisoprolol usporavaju rad srca i smanjuju snagu srčanih kontrakcija, što rezultira smanjenjem krvnog tlaka. Posebno su korisni kod pacijenata s aritmijama ili nakon srčanog udara. U hrvatskim ljekarnama dostupni su različiti preparati, uključujući tablet s produljenim otpuštanjem za jednom dnevno uzimanje.
Kalcijski antagonisti poput amlodipin i nifedipin opuštaju glatke mišiće krvnih žila blokiranjem kalcijskih kanala. Ovi lijekovi su posebno učinkoviti kod starijih pacijenata i onih s izoliranom sistoličkom hipertenzijom. U Hrvatskoj su dostupni u različitim oblicima - standardni i preparati s produljenim djelovanjem koji se uzimaju jednom dnevno.
Uspješno upravljanje hipertenzijom zahtijeva kombinaciju lijekova i promjena životnog stila. Ključne mjere uključuju:
Srčana insuficijencija je stanje u kojem srce ne može učinkovito pumpati krv kroz tijelo, što rezultira nedovoljnim opskrbom organa kisikom i hranjivim tvarima. Najčešći uzroci uključuju koronarnu bolest srca, hipertenziju, kardiomiopatiju, aritmije i bolesti srčanih zalistaka. U Hrvatskoj je srčana insuficijencija jedan od vodećih uzroka hospitalizacije kod starijih osoba. Stanje može biti akutno ili kronično, a može zahvatiti lijevu, desnu ili obje strane srca, ovisno o uzroku i težini oštećenja srčanog mišića.
Simptomi srčane insuficijencije variraju ovisno o težini stanja i mogu uključivati kratak dah tijekom aktivnosti ili u ležećem položaju, umor, slabost, oteklinu nogu i gležnjeva, povećanje tjelesne težine zbog zadržavanja tekućine i kašalj. Bolest se klasificira u četiri stupnja prema NYHA klasifikaciji - od I. stupnja (bez simptoma) do IV. stupnja (simptomi u mirovanju). Rana dijagnoza i liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života i prognozu pacijenata.
Diuretici predstavljaju temelj terapije srčane insuficijencije jer učinkovito smanjuju zadržavanje tekućine u organizmu. Furosemid, kao snažan diuretik, brzo uklanja višak vode kroz bubrege, dok spironolakton štiti kalij i dodatno pomaže remodeliranju srca. Ovi lijekovi značajno smanjuju simptome kao što su otekline nogu, kratkoća daha i umor. Redovito praćenje razine elektrolita u krvi je nužno tijekom terapije diureticima.
Digoksin povećava snagu srčanih kontrakcija i usporava srčanu frekvenciju, što poboljšava pumpu funkciju srca. Osobito je koristan kod bolesnika s fibrilacijom atrija i teškom srčanom insuficijencijom. Zbog uskog terapijskog raspona potrebno je pažljivo doziranje i redovito praćenje razine lijeka u krvi.
Antagonisti receptora za angiotenzin II (ARB) blokadiraju štetne učinke angiotenzina na srce i krvne žile. Valsartan i telmisartan smanjuju opterećenje srca, poboljšavaju protok krvi i usporavaju progresiju srčane insuficijencije. Ovi lijekovi su posebno korisni za bolesnike koji ne podnose ACE inhibitore zbog kašlja.
Redovito praćenje srčane insuficijencije uključuje mjesečne kontrole u početku terapije, a zatim kontrole svakih 3-6 mjeseci. Važno je pratiti tjelesnu težinu, simptome, funkciju bubrega i razinu elektrolita. Bolesnici trebaju voditi dnevnik simptoma i tjelesne težine te se odmah javiti liječniku ako se stanje pogorša.
Ishemijska bolest srca nastaje zbog sužavanja koronarnih arterija zbog aterosklerotičnih plakova koji smanjuju protok krvi do srčanog mišića. Glavni faktori rizika uključuju visoki kolesterol, hipertenziju, dijabetes, pušenje, pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti i genetsku predispoziciju. Starija dob i muški spol također povećavaju rizik. Stres i nezdrava prehrana bogata zasićenim mastima dodatno doprinose razvoju bolesti. Rana dijagnostika i kontrola faktora rizika ključni su za prevenciju komplikacija.
Angina pektoris dijeli se na stabilnu i nestabilnu anginu. Stabilna angina javlja se predvidivo tijekom fizičkog napora ili stresa i prolazi nakon odmora ili uzimanja nitroglicerina. Nestabilna angina je opasnija jer se javlja u mirovanju, traje duže i može signalizirati nadolazeći infarkt miokarda. Postoji i varijantna angina koja nastaje zbog spazma koronarnih arterija, obično noću ili u ranim jutarnjim satima.
Nitrati su vazodilatori koji proširuju koronarne arterije i povećavaju protok krvi do srčanog mišića. Nitroglicerin se koristi za akutni napad angine, dok se isosorbid koristi za dugoročnu prevenciju. Ovi lijekovi smanjuju preopterećenje srca i potrebu miokarda za kisikom. Mogu se aplicirati sublingvalno, transdermalno ili oralno, ovisno o vrsti i brzini potrebnog djelovanja.
Antiagregacijska terapija sprječava stvaranje krvnih ugrušaka u koronarnim arterijama. Aspirin u malim dozama (75-100 mg) svakodnevno smanjuje rizik od infarkta miokarda i moždanog udara. Klopidogrel se koristi kod bolesnika koji ne podnose aspirin ili u kombinaciji s aspirinom nakon ugradnje stenta. Ova terapija je ključna za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih događaja.
Aritmije srca predstavljaju poremećaje srčanog ritma koji mogu biti bezopasni ili opasni po život. Najčešći tipovi uključuju fibrilaciju atrija, ventrikularne aritmije, bradikardiju i tahikardiju. Uzroci variraju od stresa, pretjerane konzumacije kofeina i alkohola, do ozbiljnijih stanja poput ishemijske bolesti srca, hipertenzije, dijabetesa ili poremećaja elektrolita. Starija dob, genetska predispozicija i postojeće srčane bolesti povećavaju rizik od razvoja aritmija koje zahtijevaju medicinsku pažnju.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su učinkoviti antiaritmijski lijekovi za kontrolu srčanog ritma. Amiodaron se koristi za liječenje ozbiljnih ventrikulskih i supraventrikulskih aritmija, posebno fibrilacije atrija. Propafenon je indiciran za paroksizmalnu fibrilaciju atrija i druge supraventrikulske aritmije. Oba lijeka zahtijevaju precizan doziranje i redovito praćenje liječnika zbog mogućih nuspojava. Dostupni su na recept, a pacijenti trebaju striktno poštivati propisanu terapiju i redovite kontrole.
Hitna medicinska pomoć potrebna je kod simptoma poput jake boli u prsima, gubitka svijesti, ozbiljne kratkoće daha ili osjećaja da će se srce zaustaviti. Također, kada je puls iznad 150 ili ispod 40 otkucaja u minuti uz pratnje simptome. Nemojte čekati - pozovite 194 ili idite u najbližu hitnu službu jer brza intervencija može spasiti život.
Kolesterol je masna tvar neophodna za normalno funkcioniranje organizma, ali povišene razine LDL ("lošeg") kolesterola dovode do ateroskleroze. Ovaj proces uključuje nakupljanje masnih naslaga u arterijskim stijenkama, što sužava krvne žile i smanjuje protok krvi do srca. HDL ("dobri") kolesterol pomaže uklanjanju viška kolesterola iz arterija. Neravnoteža između LDL-a i HDL-a glavni je čimbenik rizika za infarkt miokarda i moždani udar u hrvatskoj populaciji.
Statini su najčešće propisivani lijekovi za snižavanje kolesterola u Hrvatskoj. Atorvastatin i Simvastatin efikasno smanjuju LDL kolesterol i usporavaju progresiju ateroskleroze. Uzimaju se navečer jer se kolesterol najviše proizvodi noću. Redovito praćenje jetrenih enzima i mišićnih simptoma važno je tijekom terapije. Ovi lijekovi dostupni su u hrvatskim ljekarnama na recept i često su pokriveni osnovnim zdravstvenim osiguranjem.
Promjena načina života ključna je za kontrolu kolesterola. Preporučuje se ograničavanje zasićenih masti, trans-masti i kolesterola iz hrane. Redovita tjelesna aktivnost, najmanje 150 minuta tjedno, pomaže povisiti HDL kolesterol. Prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola i kontrola tjelesne težine dodatno poboljšavaju lipidni profil. Mediteranska dijeta bogata ribom, maslinovim uljem i voćem pokazala se posebno korisnom za hrvatsku populaciju.
Antikoagulantna terapija neophodna je kod fibrilacije atrija, duboke venske tromboze, plućne embolije i umjetnih srčanih zaliska. Također se preporučuje nakon određenih srčanih operacija ili kod pacijenata s visokim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka. Liječnik procjenjuje ravnotežu između koristi od sprječavanja tromboze i rizika od krvarenja prije propisivanja antikoagulanasa.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su sljedeći antikoagulansi:
Novi antikoagulansi nude prednosti lakšeg doziranja i manje interakcija s hranom, ali su skuplji od warfarina.
Pacijenti na warfarinu trebaju redovito kontrolirati INR vrijednosti, obično svakih 4-6 tjedana. Ciljna INR vrijednost kreće se između 2.0-3.0 za većinu indikacija. Važno je izbjegavati nagle promjene u prehrani, posebno konzumaciju vitamina K. Pacijenti trebaju biti oprezni s rezovima i kontaktnim sportovima te uvijek nositi medicinsku identifikaciju.
