Alzheimerova i Parkinsonova bolest spadaju među najčešće neurodegenerativne bolesti koje pogađaju stariju populaciju. Alzheimerova bolest primarno utječe na pamćenje, mišljenje i ponašanje, dok Parkinsonova bolest prvenstveno zahvaća motoričke funkcije, uzrokujući tremor, ukočenost i probleme s ravnotežom. Obje bolesti progresivno se pogoršavaju tijekom vremena i značajno utječu na svakodnevni život.
U Hrvatskoj se procjenjuje da oko 80.000 osoba boluje od demencije, od čega je najveći dio povezan s Alzheimerovom bolešću. Parkinsonova bolest pogađa približno 8.000 do 10.000 osoba u našoj zemlji. Europski podaci pokazuju da je demencija treći najveći uzrok smrti, dok Parkinsonova bolest zahvaća oko 1,2 milijuna ljudi diljem Europe.
Rana dijagnoza ključna je za uspješno upravljanje objema bolestima. Pravovremeno prepoznavanje simptoma omogućuje početak odgovarajućeg liječenja koje može usporiti progresiju bolesti i poboljšati kvalitetu života. Ove bolesti ne utječu samo na pacijente već i na njihove obitelji, stvarajući emocionalni, fizički i financijski teret koji zahtijeva sveobuhvatan pristup skrbi i podrške.
Alzheimerova bolest razvija se postupno, a rani znakovi često se pogrešno pripisuju normalnom starenju. Početni simptomi uključuju zaboravnost nedavnih događaja, poteškoće u pronalaženju pravih riječi i probleme s rješavanjem svakodnevnih zadataka. Osobe mogu gubiti stvari, imati poteškoće s orientacijom u poznatomu prostoru ili pokazivati promjene u raspoloženju i osobnosti.
Kognitivni simptomi uključuju gubitak kratkoročnog pamćenja, poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka. Ponašajni simptomi mogu obuhvaćati agitaciju, depresiju, anksioznost i promjene u spavanju. Medicinsku pomoć treba potražiti kada zaboravnost počinje utjecati na svakodnevne aktivnosti, kada se javljaju promjene u osobnosti ili kada obitelj primijeti značajne kognitivne promjene koje se pogoršavaju tijekom vremena.
Parkinsonova bolest je progresivno neurodegenerativno oboljenje koje značajno utječe na kvalitetu života pacijenata. Karakterizira je postupno propadanje dopaminskih neurona u mozgu, što dovodi do različitih simptoma koji se mogu podijeliti u dvije glavne kategorije.
Najprepoznatljiviji znakovi Parkinsonove bolesti uključuju tremor koji se obično pojavljuje u mirovanju, rigidnost mišića koja otežava pokrete, te bradikineziju - usporavање voljarnih pokreta. Ovi simptomi progresivno se pogoršavaju i značajno utječu na sposobnost pacijenta da izvršava svakodnevne aktivnosti.
Često zanemareni, ali jednako važni su nemotorni simptomi kao što su depresija, anksioznost, problemi sa spavanjem i kognitivne promjene. Ovi simptomi mogu se pojaviti godinama prije motornih manifestacija i značajno utječu na ukupno funkcioniranje pacijenta.
Važno je napomenuti da se simptomi značajno razlikuju među pacijentima, što zahtijeva individualizirani pristup liječenju i praćenju bolesti.
U Hrvatskoj su registrirani i dostupni različiti lijekovi za liječenje Alzheimerove bolesti koji mogu usporavati progresiju simptoma i poboljšati kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji.
Memantin (Ebixa, Axura) indiciran je za umjerenu do tešku Alzheimerovu bolest i djeluje na glutamatni sustav u mozgu.
Inhibitori kolinesteraze povećavaju razinu acetilkolina u mozgu, dok memantin regulira aktivnost glutamata. Doza se postupno povećava prema podnošljivosti pacijenta. Početna doza donepezila je 5 mg dnevno, s mogućim povećanjem na 10 mg. Važno je redovito praćenje pacijenta radi procjene učinkovitosti i nuspojava.
U Hrvatskoj je dostupan širok spektar lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti, koji omogućavaju efikasno upravljanje simptomima i poboljšanje kvalitete života pacijenata. Ovi lijekovi rade na različite načine kako bi nadoknadili nedostatak dopamina u mozgu.
Sinemet i Levodopa predstavljaju zlatni standard u liječenju Parkinsonove bolesti. Levodopa se u mozgu pretvara u dopamin, dok karbidopa sprječava prerano razlaganje levodope prije nego što dosegne mozak. Ovi lijekovi su posebno učinkoviti u kontroli tremora, ukočenosti i sporog pokreta.
Pramipeksol i ropinirol direktno stimuliraju dopaminske receptore u mozgu. Često se koriste u ranim stadijima bolesti ili u kombinaciji s levodopom kako bi se smanjile motorne fluktuacije. Ovi lijekovi mogu pomoći u odgađanju potrebe za većim dozama levodope.
Selegilin, rasagilin i entakapon produžavaju djelovanje dopamina blokiranjem enzima koji ga razgrađuju. Ovi lijekovi se obično koriste kao dodatna terapija uz levodopu za bolje kontrole simptoma tijekom dana.
Prije početka bilo koje terapije za Parkinsonovu bolest, obavezne su detaljne konzultacije s neurologom ili specijalistom za poremećaje pokreta. Svaki pacijent zahtijeva individualizirani pristup liječenju koji uzima u obzir stadij bolesti, godine života, druge zdravstvene probleme i trenutne lijekove.
Redovito praćenje terapije je ključno za uspješno liječenje. Pacijenti trebaju biti svjesni mogućih nuspojava kao što su mučnina, vrtoglavica, halucinacije ili diskinezije. Važno je dokumentirati sve promjene i redovito se javljati liječniku.
Uz medikamentnu terapiju, preporučuju se dodatne mjere podrške:
Većina lijekova za Parkinsonovu bolest dostupna je na recept kroz hrvatski zdravstveni sustav s mogućnostima nadoknade troškova. Za dodatne informacije o dostupnosti specifičnih lijekova i savjetovanje, obratite se svom liječniku ili ljekarni.
